10 korisnih savjeta kako se što bezbolnije vratiti na posao nakon godišnjeg odmora

Vratili ste se s godišnjeg odmora. Nikako se ne možete fokusirati? Niste jedini. Većina ljudi dijeli vaš problem. Istraživanja su došla do zanimljive statistike. Čak 87 % ljudi muči povratak na posao nakon godišnjeg odmora.

Koncentracija nikako da se vrati. Misli nostalgično lete prema danima ljenčarenja i dokolice i ludim ljetnim partyjima uz more. Povratak na posao može biti vrlo stresan, pogotovo ako vas s ulaznih vrata bombardiraju nagomilanim radnim zadacima i gustim rasporedom prioriteta. Najradije biste pobjegli na izolirani otok, no raditi se mora. Treba zaraditi kruh svoj svagdašnji.

Povratak na posao može biti manje stresan ako se u budućnosti budete držali mudrih savjeta koje vam donosimo u nastavku.

Zašto povratak na posao nakon godišnjeg odmora izaziva Post Vacation Blues?

Da loše raspoloženje po povratku s godišnjeg nije zanemariva pojava, primijetili su i znanstvenici pa su se ozbiljnije uhvatili proučavanja tog problema. Medicina je uvela u svoju praksu pojam tzv. postgodišnje depresije ili Post Vacation Blues.  O ovoj se temi već počelo istraživati i javno govoriti 1950-ih. Dakle, ozbiljnije je nego što se misli.

Povratak na posao s godišnjeg odmora neke grupe liječnika usporedile su s osjećajem kakav se javlja kod osoba koje idu zubaru prvi put nakon pet godina. Vrlo indikativno. Svi znamo kakve negativne emocije izaziva sama pomisao na odlazak u stomatološku ordinaciju i nesnosan zvuk brusilice za zube. Povratak na posao s godišnjeg odmora dovodi se u korelaciju s tom vrstom stresa.

Zašto nam je tako teško vratiti se u radnu kolotečinu?

Odgovor je vrlo jasan, na godišnjem smo napokon rasterećeni, potpuno svoji i živimo po svom, bez pravila i rokova koji nas pritišću. Radimo što želimo i kad želimo. U dvije riječi ‒ nema stresa. Zapravo, cijeli nam je dan jedna beskonačna stanka. ???? 

No toga na radnom mjestu nema, pauza je jedna i to polusatna ili jednosatna. Prije i nakon nje treba zapeti i odrađivati zadatke koji nisu uvijek jednostavni ni lagani, a često su nam i mrski. Najteže se vratiti u radnu svakodnevicu ljudima koji rade posao koji ne vole. Primorani su odrađivati svoj posao radi financijske sigurnosti i egzistencije. Njima posebno teško pada povratak na posao s godišnjeg odmora, osobito ako su se na ljetovanju ili zimovanju bavili stvarima koje vole ‒ svojim hobijima.

U ljudima se javlja osjećaj da dva-tri tjedna godišnje nije dovoljno da se maknu od rutine svakodnevnog života.

Koji su simptomi postgodišnje depresije?

• nejasna tjeskoba
• povećana razdražljivost
• nostalgija
• poteškoće sa spavanjem
• nelagoda
• tuga
• dekoncentriranost
• tjeskoba
• frustracija
• nemir
• krivnja
• nezainteresiranost
• umor
• nedostatak energije

10 korisnih savjeta za opušteniji i bezbolniji povratak na posao nakon godišnjeg odmora

1. Do novog godišnjeg odmora odlazite na više manjih vikend-odmora tijekom godine.

Depresija će brže nestati ako znate da ne morate čekati narednih 365 dana da bi ste se maknuli iz svog mjesta. Ako već najesen planirate neki kraći vikend-odmor u prirodi, na moru ili u toplicama, brže ćete razbiti osjećaj da nikad nećete dočekati novi godišnji odmor. I tijekom vikend-odmora oko vas će se, baš kao i na ljetovanju, događati nove i zanimljive stvari. Pobjeći ćete od učmale svakodnevice u prirodu ili neko drugo seosko ili gradsko odredište, gdje ćete steći nova iskustva i poznanstva.

Ovo je provjerena metoda koja je mnogima pomogla da ublaže stres uzrokovan ubrzanim tempom života i rada. Nema stresa oko pakiranja. Odlazite na jedno-dva noćenja pa će vam i pakiranje biti piece of cake.

2. Nemojte se vraćati posljednji dan s godišnjeg odmora.

Nemojte se vraćati kući posljednji dan godišnjeg odmora, naročito navečer. Prema psiholozima, to je zapravo najgora stvar koju radite, a koja će vam sigurno prouzročiti dodatni stres. Ujutro se pakirate pa putujete nekoliko sati ili cijeli dan, a nepregledne kolone na autocesti izazivaju dodatnu nervozu. Avion može kasniti ili je let otkazan ili preusmjeren. Stres raste. Navečer se morate spremati i psihički pripremiti za prvi radni dan na poslu, koji je obično ponedjeljak, najomraženiji dan u tjednu. Dođete li kući u posljednji tren, čeka vas pranje i glačanje robe, nakupljena prašina, provjetravanje, možda pokoji zaostali radni zadatak i hrpa drugih stvari… I počinje nepotrebna nervoza koju ste mogli prevenirati da ste se ranije vratili. Previše je trigera za stres da biste ga izbjegli.

Jedan od najboljih savjeta kako izbjeći Post Vacation Blues je taj da se kući s godišnjeg vratite dan-dva ranije prije povratka na posao. Na taj ćete način izbjeći stres. Poslušajte naš savjet i iduće godine skratite ljetovanje ili zimovanje za samo jedan dan. Vaše tijelo bit će vam zahvalno jer će biti lišeno stresa. Robu ćete stići oprati i oglačati, kuću počistiti i bez stresa poći u nove radne pobjede.

3. Prvi dan na poslu lagano se uhodavajte.

Jednom kad se vratite na posao, iako ste radoholičari, trebate započeti laganijim tempom kako bi se  koncentrirali na posao ‒ mirno bez ikakva presinga. Uzmite desetominutnu stanku nakon nekog vremena, i to ne samo prvi dan, već narednih nekoliko dana, jer to smanjuje stres, barem tako tvrdi psiholog Dan Baker, autor knjige What Happy Companies Know: How the New Science of Happiness Can Change Your Company for the Better (u hrvatskoj verziji Što sretne tvrtke moraju znati?). S njim se slažu i drugi psiholozi, posebice psiholozi rada.

Naime, uhvatiti se velikog zadatka ili nagomilanog posla odmah prvi radni dan po njima nije dobar korak. Prvih nekoliko dana traje aklimatizacija i lagano treba prihvaćati radni tempo.

4. Prvi dan nakon povratka s godišnjeg odmora počnite planirati novi.

Neočekivan, ali očito učinkovit savjet psihologa kako smanjiti stres na poslu nakon povratka u surovu realnost jest taj da već prvi dan nakon godišnjeg počnete maštati i planirati gdje ćete dogodine na ljetovanje ili zimovanje. Znanstvena istraživanja kažu da ova taktika pali kod mnogih nesretnika koji su zapali u postgodišnju depresiju. Psiholozi su utvrdili da upravo rano planiranje novog godišnjeg odmora jednako opušta kao i sam godišnji.

Pitate se zašto? Zato što su vam misli na ljepšem mjestu od radnog mjesta, a sama pomisao da ćete jednog dana opet ići na godišnji odmor ima učinak kao kad čovjek u bezizlaznoj situaciji uspije naći rješenje, tj. vidjeti svjetlo na kraju tunela.

5. Ne planirajte sastanke prvi radni dan.

Sastanak s kolegama ili radnim timom neka se pretvori u kratki briefing samo kako biste pohvatali konce. Predlažemo da ga odradite uz prvu jutarnju kavu prije no što se vi i vaše kolege latite posla. Dvadesetak-tridesetak minuta bit će dovoljno da saznate što se događalo dok vas nije bilo, što je obavljeno, u kojoj su fazi pojedini projekti te što je iduće na redu od prioriteta.

Nemojte organizirati nikakve velike sastanke s klijentima ili svojim radnim timom ako ste menadžer jer prvi se dan teško na išta dublje koncentrirati, a kamoli na dugačke, zamorne i često dosadne poslovne sastanke. Ako su jako važni, za njih se treba dobro pripremiti, a vi tek pristigli s godišnjeg odmora, niste u mogućnosti razraditi strategiju nastupa, plan sastanka niti sastaviti popis važnih pitanja.

6. Selektirajte elektroničku poštu i odgovarajte prvi dan samo na prioritetne e-mailove.

Znamo, bojite se otvoriti svoj poslovni elektronički poštanski sandučić. Bit će da je zatrpan e-mailovima sa svih strana ‒ od kolega, nadređenih, klijenata, dobavljača… Hvatate se za glavu i pitate sami sebe odakle početi. Kratko i jednostavno, uzmite sat-dva vremena da ih sve pregledate počevši od prvog e-maila koji je stigao otkako ste otišli na godišnji odmor. Selektirajte ih po važnosti. Označite prioritetnu poštu i nju počnite odgovarati.

Ostalo što nije toliko hitno ni važno rasporedite za naredne dane. Bitno je da sve odradite u prvom tjednu povratka na posao jer će vam se inače zbog novih e-mailova opet zatrpati e-poštanski sandučić pa će vas početi hvatati nervoza. Tjedan dana sasvim je dovoljno da sredite svu e-poštu.

7. Uspostavite ravnotežu privatan život ‒ posao.

Nemojte na početku odmah nastojati odraditi sve radne zadatke nauštrb privatnog života, pogotovo ako imate obitelj. Rasporedite svoje vrijeme i posvetite se podjednako hobijima, obitelji i prijateljima. Kad znate da vas nakon posla čekaju druženja i aktivnosti koje vas istinski vesele, opuštaju i zabavljaju, brže ćete i s više elana obavljati svoje radne zadatke samo kako biste što prije počeli raditi ono što najviše volite.

Dakle, LQ-ov savjet je uspostavite balans work ‒ life.

8. Na pauzama ne samujte, ugodno čavrljate s kolegama i minglajte po odjelima.

Opustite se uz šalicu razgovora, podijelite svoja iskustva i anegdote s ljetovanja ili zimovanja, aktivno slušajte kako su se kolege proveli na svom godišnjem odmoru, s kakvim su se izazovima susreli oni koji su ostali raditi dok ste vi dokoličarili, kako su riješili neki problem i slično.

Osjećat ćete se opet kao dio tima kojem pripadate. Ponovo će vam radno okruženje biti dobro poznata priča i polako ćete se početi fokusirati na radnu okolinu i posao.

9. Budite aktivni.

Vodite aktivan život. Nemojte stati. Pješačite, šetajte se, trčite, rolajte se, vježbajte kod kuće, u prirodi ili teretani. Uzmite bicikl u ruke i na ugodnu vožnju gradskim ili prigradskim ulicama, parkovima, šumama, nasipom…

Važno je samo da se što više krećete jer ćete tako biti dobrog raspoloženja, a kad ste dobro raspoloženi i najteži radni zadaci činit će vam se manje zahtjevnim. Uostalom, kada smo tijekom dana jako aktivni, navečer brže i kvalitetnije utonemo u san, a znamo koliko je on važan za rješavanje stresa.

10. Spavajte dovoljno dugo.

Dovoljno sna ne utječe samo na snižavanje stresa, već u kombinaciji s tjelesnom aktivnosti pozitivno utječe na psihofizičko zdravlje. Probajte se vratiti u normalan bioritam tako što ćete svaku večer ići u isto vrijeme na počinak. Ništa manje nije važno ni to da vaša djeca, pogotovo djeca najmlađeg uzrasta, uhvate svoj stari bioritam kad je spavanje u pitanju. Ako ste djetetu dopustili da se na moru opusti i ostane duže budno, sada je vrijeme da se vrati u kolotečinu redovitog odlaženja na počinak u isto vrijeme. Ne samo da je to dobro za njegovo psihofizičko zdravlje, već je dobro i za vas.

Počnu li djeca spavati u isto vrijeme svaki dan, i vi ćete biti manje pod stresom jer ćete moći još nešto obaviti od kućanskih poslova ili se opustiti u miru uz knjigu i čašu vina.

Svatko se različito privikava na povratak na posao nakon godišnjeg odmora.

Znate li da su znanstvenici primijetili da nam je u prosjeku potrebno 14 dana da se nakon godišnjeg odmora vratimo u uobičajeni radni ritam? Nekima su dovoljna dva-tri dana, ali drugima treba mnogo više. Prosjek je 2 tjedna, što, priznat ćete, nije baš malo.

LQ-ov savjet za menadžere je sljedeći ‒ nemojte biti kritički nastrojeni prvi radni dan. Nije dobro prigovarati povratnicima s godišnjeg za aljkavo obavljen posao. Potrebno je više tolerancije dok ne uhvate radni ritam jer neki od njih su još u procesu prilagodbe. Adaptacija ne ide baš svima tako lako od ruke. Dobro je da su menadžeri upoznati s ovom informacijom o prosječnom vremenu prilagodbe te da budu svjesni zašto se trebaju oboružati strpljenjem. Tako će izbjeći konflikt koji samo izaziva dodatnu nervozu i stres.

Imate li problema s prilagodbom na radno mjesto nakon povratka s godišnjeg odmora, stojimo vam na raspolaganju za korisne savjete.