Imate priliku sjesti u menadžersku fotelju prvi put u životu. Smiješi vam se pozicija zbog koje bi se mnogi odrekli nečega jako važnog samo da im se jednom u karijeri ukaže takva prilika. Upravljačka pozicija nudi mnoge pogodnosti, ali i iznimno veliku odgovornost. Nakon početnog uzbuđenja, ponosa i sreće počinju se rađati sumnja u samoga/samu sebe, strepnja i strah od velike odgovornosti. Je li vam poznato? Ako su rezultati na kraju poslovne godine loši, prvi iz tvrtke lete, zna se tko – menadžeri! Baš kao i u klupskim sportovima. Za rezultate odgovara trener. Upravo zato su smjene trenera tako česte. Ako ste nedavno postali prvi put menadžer u svojoj karijeri, ovo je blog za vas.
Naoružajte se dobrim savjetima i educirajte uz LQ ‒ portal, savjetovalište i edukativni centar namijenjen menadžerima.
Savjetujemo vam da čitate i naše edukativne blogove iz svijeta menadžmenta.
“Sve dok ne shvatite što uspjeh znači vama osobno i vašoj organizaciji, gotovo je besmislen razgovor o vodstvu.” (Peter Druckner)
Za prilagodbu na novu poziciju treba vremena
Znamo što vam se sad mota po glavi ‒ kako se najbezbolnije uklopiti u novu radnu sredinu. Činjenica je da nam svima treba neko određeno vrijeme da se aklimatiziramo na novom radnom mjestu. Portal Business News Daily potvrđuje naše riječi, no ističe da to naročito vrijedi za osobe koje postaju prvi put menadžer. Zašto je važno da se osoba koja prvi put sjeda u upravljačku fotelju dobro prilagodi? Manjak iskustva na takvim pozicijama i mnogi nepovjerljivi skeptici u radnom kolektivu ne idu novom menadžeru na ruku. Preduhitrite nevjerne Tome dobrom pripremom i solidnim znanjem o dosadašnjem poslovanju tvrtke. Neka steknu prvi dojam da niste pali s Marsa i da ne počinjete učiti o poslovanju tek sada, nego da ste došli spremni.
Ako dođete nepripremljeni, vaša će prilagodba teći znatno sporije, rokovi će vas pritiskati, što bi moglo izazvati nepotreban dodatni stres. Ionako ste već pod stresom zbog promjene radne okoline i pitanja kako ćete se snaći, hoće li vas radni kolektiv prihvatiti i možete li ispuniti zacrtane ciljeve u zadanom roku.
Priprema je 80 % prvog dobrog dojma
Za novopečene menadžere novo radno mjesto podrazumijeva dobru pripremu. Prije sastavljanja plana razvoja i postavljanja kratkoročnih i dugoročnih ciljeva, menadžer treba preuzeti ulogu novinara istraživača.
Istražite sve što možete o dosadašnjem radu novog poslodavca. Saznajte koliko dugo tvrtka posluje, ima li tradiciju i izgrađen status u branši, koji su joj vodeći proizvodi/usluge, vizija i misija, kako se predstavlja u javnosti, koliko ima zaposlenika, kakva je organizacijska kultura… Ne zaboravite, osim web-stranice, pregledati društvene profile tvrtke i vidjeti kakvu sliku (storytelling) o sebi šalje u javnost. Morate imati jasnu sliku kako ćete upravljati naredni period.
Dakle, bacite se na posao već sada, prije no što dođe prvi radni dan!
Stres je veći ako postajete prvi put menadžer, a dolazite na poziciju nekadašnjeg vrlo uspješnog menadžera.
Adam Bennett iskusan je poslovni konzultant, koji je za Fast Company objasnio koja su po njemu 3 ključna elementa za menadžera:
- način razmišljanja
- mehanika
- pogreške.
Autor je uspješnice “Great Change: The WAY to Get Big Strategy Done”. Pročitajte knjigu kada budete u prilici!
Ističe kako je važno znati koga nasljeđujemo na užarenoj stolici ‒ osrednjeg, neuspješnog ili vrlo uspješnog menadžera. Najveći strah i stres izaziva nasljeđivanje uspješnih jer nas radni kolektiv dočekuje sa skepsom jesmo li dorasli zadatku i hoćemo li moći postići više. Postavljaju velika očekivanja pred nas. Nimalo lak teret pod kojim treba dobro funkcionirati!
Lakše je, dakako, ako nasljeđujete omraženog direktora. Ljudskim pristupom možete odmah zadobiti simpatije većine zaposlenika. Raspitajte se kakva je atmosfera vladala između prijašnjeg menadžera i podređenih. Ne propustite priliku da u neformalnom razgovoru pitate o tome članove radnog tima. Njihov feedback od velike je koristi. Znat ćete se postaviti na pravi način prema njima. Izgradite, a zatim stalno njegujte kulturu feedbacka. I nemojte ga tražiti samo krajem godine, već češće i po potrebi.
Ursula Kraslova napisala je odličan članak koji vam preporučujemo. Vrlo konkretno savjetuje kako stvoriti stalnu kulturu feedbacka u radnoj organizaciji. Pročitajte članak pod nazivom „Ask an Expert: What Skills Do I Need to Become a Great Manager?“ („Pitajte stručnjaka: Koje su mi vještine potrebne da postanem izvrstan menadžer?”).
Prvi put menadžer ‒ izbjegnite zamke!
Da biste izbjegli zamke na samom početku, pomoći će vam naših 10 savjeta:
1. Predstavite se.
Predstavite se svojim zaposlenicima na srdačan način, ne samo zbog bontona, već zbog uspostavljanja dobrog prvog kontakta. Postići ćete bolji efekt ako vi odete k njima u ured, proizvodni pogon ili na teren, nego da oni dolaze k vama na predstavljanje. Time dajete do znanja da se ne držite svisoka. U startu ćete dobiti plus kod zaposlenika.
2. Upoznajte djelatnike.
Raspitajte se o njihovu radu, koliko su dugo u tvrtki, kakav im je privatni status…. Pokažite zanimanje. Osjećat će se uvaženo i primijećeno.
3. Zatražite njihovo mišljenje o radnoj organizaciji i timu.
Pitajte ih žele li nešto promijeniti. Rado će iznijeti svoje mišljenje ako pokažete da vam je stalo. Ljudi razlikuju kada pitate tek toliko iz čiste kurtoazije ili kada vam je stvarno stalo do njihova mišljenja.
4. Fokusirajte se na pomaganje zaposlenicima.
Ponudite im pomoć dok im još nije potrebna. Dajte im do znanja da mogu računati na vas. Kada im se dogodi situacija da zaista zatrebaju pomoć, bit će im manje neugodno pokucati na vaša vrata jer ste im ih već prije dobronamjerno odškrinuli.
5. Budite jasni kada zadajete ciljeve i kada ih prenosite zaposlenicima.
Jasno komunicirajte kratkoročne i dugoročne ciljeve. Zadajte vremenske okvire da zaposlenici znaju koliko im je vremena potrebno da nešto obave, pa će se po tome ravnati i organizirati svoj posao.
6. Tražite povratne informacije o izvršavanju zadataka i napretku projekta.
Nije poželjno obraćati se zaposlenicima i davati povratne informacije samo onda kad iskrsne problem. Pohvalite ih češće. Uputite kritiku samo onda kada je opravdana. Ne dižite svaki put glas za nevažne propuste. Njihove povratne informacije cijenite i koristite za poboljšanje poslovanja i upravljanja.
7. Izbjegavajte mikromenadžment.
Miješanje u sve segmente poslovanja nije dobro. Niti možete znati sve niti trebate znati baš svaki detalj. Neće tvrtka propasti zbog toga ako ne znate nebitne stvari za poslovanje koje se rješavaju u hodu.
8. Ne ignorirajte dobronamjernu kritiku zaposlenika o vašem radu.
Dajte slobodu zaposlenicima da izraze negodovanje nekim vašim postupkom ili načinom upravljanja. Ako više njih ili većina misli isto, onda vi ne postupate dobro. Prihvatite njihovu kritiku kao hint za popravak svog rukovođenja.
9. Poslušajte i uvažite dobre prijedloge koje dolaze od tima.
Mnogi su zaposlenici samozatajni, a imaju odlične ideje. Pozovite ih i pitajte što bi oni predložili od promjena da su na vašem mjestu. Poslušajte ih. Možda se među tim idejama kriju neke koje mogu unaprijediti poslovanje tvrtke.
10. Ne njegujte kulturu okrivljavanja! Postići ćete kontraefekt.
Michael Timms u svom članku „Blame Culture Is Toxic. Here’s How to Stop It.“ („Okriviti kulturu je toksično. Evo kako to zaustaviti.”), objašnjava kako izbjeći kulturu okrivljavanja. Još jedno odlično štivo za svaku preporuku. Saznajte kako zaustaviti kulturu prebacivanja loptice na drugoga. Ipak je ovo menadžment, a ne tenis, i trebali bismo preuzeti odgovornost za svoja nedjela (propuste, greške), baš kao što volimo preuzimati odgovornost i lovorike za uspješno odrađen zadatak.
Prvi put menadžer ‒ tko radi, taj i griješi!
Nitko nije savršen ni nepogrešiv. Budite spremni da možete pogriješiti, da ćete sigurno kad-tad pogriješiti. Kad se to i dogodi, prethodna dobra priprema pomoći će da se lakše suočite s novonastalom situacijom. Provjera je najbolji način da smanjite mogućnost pogreške u mnogim poljima.
Izbjegnite sljedeće pogreške:
- Nemojte si utvarati niti se pred radnim timom pretvarati da znate sve.
- Nemojte pretjerano kritizirati prošlu vlast i svoje rukovođenje bazirati na kritikama neurađenog ili loše urađenog. Ostavite prošlost i bivše rukovoditelje po strani i uhvatite se u koštac s realnim vremenom.
- Nemojte u timu zadržavati ljude koji nisu kompetentni, timski igrači i dobronamjerni, ma koliko god bili dugo u timu. Vama trebaju proaktivni i samomotivirani pojedinci koji će vući lokomotivu tvrtke prema naprijed.
Neka sastanci budu kratki, redoviti i djelotvorni!
Uvedite sastanke i održavajte ih redovito (tjedno, kratki jutarnji brief) za čitav tim, ali i pojedinačne razgovore o poslu sa svakim zaposlenikom. Cilj vam treba biti dobra interna komunikacija i prevencija šumova u komunikaciji, kojih je u radnim organizacijama sve više, jer se ljudi sve manje međusobno uvažavaju, poštuju i slušaju. Fokusirani su samo na svoj posao i svoje probleme. Na sastanku ponudite svoju pomoć ili pomoć drugih kolega zaposleniku koji očito ne može sam dovršiti svoj dio zadatka. Prerasporedite zadatak na ostale, a njemu dajte neka druga zaduženja koja je sposoban odraditi.
Ursula Kraslova predlaže da postavljate konkretna pitanja na asertivan način: “Jesam li vam dovoljno jasno dao/dala do znanja što očekujem od vas? Jesam li vam dao/dala dovoljno dug rok da izvršite sve svoje zadatke? Kako vam odgovara moj način komunikacije s vama i ostatkom tima? Što bi vam pomoglo da ja osobno i radna organizacija napravimo da biste prebrodili prepreke?”
Kako steći samopouzdanje na novoj poziciji?
Prvi put menadžer ‒ izradite plan
Izradite plan i dokumentirajte ga. Drugim riječima, stavite ga na papir i neka vam uvijek bude pri ruci kao:
- provjera da vidite koliko ste postigli
- podsjetnik što vam je još ostalo za napraviti.
Zapišite što je dnevni, tjedni, mjesečni, kvartalni, polugodišnji i godišnji cilj. Tako ćete moći složiti dobru strukturu poslovanja.
Znate li da je potrebno oko 90 dana da se može realno sagledati nečiji način rukovođenja? Analiziraju se odluke, profesionalnost, pristup zaposlenicima i klijentima. Imate dovoljno vremena da se educirate u hodu, ali najbolje je napraviti pripremu prije no što zakoračite u novu tvrtku.
Iskoristite ta prva tri mjeseca na rukovodećem mjestu da biste ostavili najbolji dojam i stekli povjerenje zaposlenika. Ako prvi dan zbog treme ili nesnalažljivosti ne ostavite baš najbolji dojam, imate dovoljno vremena da se saberete i realno sagledate situaciju.
Stoga, ključno je imati detaljan plan o tome što želite postići prva tri mjeseca. Time ćete dokazati da ste došli pripremljeni, da vam je stalo i da razumijete probleme tvrtke.
Zatražite pomoć i mentorstvo!
Ben Laker, Vijay Pereira, Ashish Malik i Marcello Mariani u svojoj anketi „What First-Time Managers Can Do to Manage Burnout“ („Što menadžeri početnici mogu učiniti za rješavanje problema sagorijevanja“), ističu kako je 65 % ispitanika priznalo da se osjeća nesigurno ili čak tjeskobno kada je u pitanju njihova tranzicija na menadžersko mjesto. Ako ste jedan od tih 65 % i osjećate da vam treba pomoć, upišite edukaciju First Time Manager u organizaciji LQ-a.
Ne ustručavajte se potražiti i dodatnu pomoć kad završite edukaciju. LQ-ovi coachevi pružaju mentoring za mlade menadžere.
Educirajte se!
Nemojte stati s edukacijama. Cjeloživotno obrazovanje donosi dodatno znanje i sigurnost. Edukacija iz menadžmenta vrlo je važna. Preporučujemo vam naš coaching za mlade menadžere, optimalan trening za ljude poput vas na početku menadžerske karijere. Sad kad su vam vrata menadžmenta odškrinuta, vi ih širom otvorite svojim pozitivnim stavom, novim vještinama i saznanjima.
Prvi put menadžer ‒ budite klasa optimist!
U životu općenito, pa tako i u biznisu, možete na sve gledati iz dviju perspektiva ‒ pesimistične/skeptične ili optimistične/ambiciozne. Postati menadžer prilika je koja vam se pruža možda sada i nikada više u životu. Tko zna u kojem bi vam smjeru otišao život da niste ugrabili ovu priliku. Na tom putu možete rasti uz mentora ili coacha. Jedino ćete na taj način postati vrhunski menadžer koji ima sluha za svoje ljude i njihove poslovne i privatne probleme, koji će znati intervenirati na pravi način u sukobu između timova ili pojedinaca, prepoznati slabosti i prednosti zaposlenika te njihove potencijale.
I jedan važan podatak za kraj. Američka udruga menadžera na osnovi posljednjih istraživanja naglašava da su vještine rada i vještine komunikacije najvažnije za uspješno rukovođenje i postizanje ciljeva, podcrtavajući da su važnije za uspjeh od inteligencije i stručnih znanja. Imajte to na umu kad sjednete prvi put u menadžersku fotelju.