Vaša tvrtka vrijedi onoliko koliko je vrijedan vaš tim, a pritom pojam vrijedan podrazumijeva više toga odjednom: marljiv, angažiran, motiviran, proaktivan i sinkroniziran. Imate li u timu zaposlenike koje krase navedeni epiteti, čuvajte taj grumen zlata. Tim je vaše najveće blago. Na tržištu je velika nestašica radne snage. Kvalitetne zaposlenike poslodavci traže povećalom jer se ne mogu naći ni za lijek. No, ako i okupimo na jednom mjestu kvalitetne radnike, to nužno ne znači da će tim biti produktivan. Obično se to događa kada se timom ne upravlja na adekvatan način. Kako onda od dobrih zaposlenika stvoriti produktivan tim? Uz pomoć timskog coachinga. Donosimo vam 7 razloga zašto koristiti timski coaching.
Timovi doista mogu postići velike stvari ako se postave na prave noge, no vođenje tima složeniji je i izazovniji proces od rada s pojedincem. Za razliku od treniranja menadžera kao pojedinaca, timsko treniranje bavi se razlozima nefunkcioniranja na razini tima, nastojeći poboljšati timsku koheziju. Cilj je pomoći timu da maksimalno iskoristi svoj potencijal. Identificira probleme tima i zatim ga navodi da iznađe najbolje rješenje putem nekoliko različitih tehnika.
Pročitajte 7 razloga zašto koristiti timski coaching
Ponekad u timu dolazi do trzavica, nesporazuma, pa čak i velikog konflikta. Da bi se pomirile naoko nepremostive razlike između zaposlenika, pomaže upravo timski coaching.
Dick McCann i Charles Margerison linking tj. vještinu povezivanja definiraju kao osnovu za koordinaciju i integraciju rada u timovima jer zaposlenik ne može sve odraditi sam na najvišem nivou. Jedino logično rješenje je udruživanje u tim. Zašto? Zato što svatko svojim radom i znanjem pokriva dio zadatka i daje maksimum u onome u čemu je najbolji.
U LQ-u se možete upisati na timski coaching i tako poboljšati komunikaciju i produktivnost.
1. Timski coaching je ekonomski isplativiji model coachinga, traje kraće, a jednako je učinkovit.
Coachiranjem svih zaposlenika na okupu, brže ćete uočiti problem koji muči tim i početi ga rješavati, a svakako je financijski povoljnija varijanta nego da biste svakog zaposlenika poslali na individualni coaching. Timski coaching podrazumijeva i individualne razgovore sa zaposlenicima, ali ne sve vrijeme. Tijekom njih coach može uočiti prikrivenu netrpeljivost i neiskrenost ili neki problem kod pojedinca koji tim nije prepoznao ili ga možda ignorira stavljajući sve pod tepih.
Nepristrani coach može vrlo brzo razabrati tko od pojedinaca u timu ima odlike vođe, tko je povučeniji, a možda ima odlične ideje koje od grlatih zaposlenika ne dolaze do izražaja. Učinkovito detektiranje problema prvi je korak nakon kojeg pojedinci počinju gledati problem iz druge perspektive. Nova perspektiva znači pomak prema naprijed. I ne zaboravite na još jednu prednost timskog coachinga u odnosu na individualni – traje kraće.
2. Timski coaching transformira neproduktivan tim u vrlo učinkovit tim.
Aileen Gleeson, executive i team coach iz CSL-a (Centre for School Leadership), za timski coaching kaže da se tu ne radi o obuci ili poduci, već o tome što tim čini učinkovitijim i uspješnijim tj. kako trener može pomoći timu da postigne željenu razinu visokih performansi.
“Radi se o postavljanju tima na pravi način da bude uspješan.”
To je još jedan dobar razlog zašto trebate razmisliti o timskom coachingu kao opciji upravljanja radnim kolektivom.
Timski coaching razvija od početka samostalne i produktivne timove. Postojećim timovima pomaže povećati produktivnost. I vi kao menadžer možete proći osposobljavanje za coacha pa stečenim vještinama kvalitetno voditi tim. Naučite kako: upravljati talentima svojih zaposlenika, postavljati prava pitanja, aktivno slušati, zauzeti asertivan pristup, odazivati se na potrebe zaposlenika i potaknuti ih da zajedno rješavaju probleme.
3. Usvajanjem kulture coachiranja zaposlenici dalje coachiraju jedni druge i sami sebe.
Da bismo izgradili uspješan i produktivan tim, potrebna su nam specifična znanja i vještine iz područja individualnog i timskog coachinga. Kada jednom usvoje vještine na timskom coachingu, ne samo menadžeri, već i zaposlenici, mnogo se lakše otvaraju prema promjenama koje su nužne u organizaciji. Počinju gledati na problem kao na rješivu situaciju iz koje se može mnogo naučiti i nešto korisno konstruirati. Oni dalje počinju coachirati sami sebe, ali i kolege koji nisu prošle timski coaching.
Kultura coachiranja je pozitivna zaraza. 😊 Samo učenjem od drugih možemo brže napredovati. Rekli bismo da timski coaching postiže “šalji dalje” efekt. Dok zaposlenici zajedno uče, razvijaju se mijenjajući mindset iz ustaljenog u growth mindset.
4. Double ZOOM – zašto koristiti timski coaching
Timski coaching počiva na dvjema metodama. Govorimo o dvostrukom ZOOM-iranju.
ZOOM-OUT podrazumijeva dobivanje generalne slike poticanjem interakcije s čitavim timom radi bolje protočnosti informacija i kvalitetnije komunikacije.
ZOOM-IN podrazumijeva usredotočenost na detalje potencirajući individualni rad, tražeći feedback te inzistirajući na razgovoru sa svakim članom tima.
5. Razvijanje empatičnog pristupa
Timski coaching uči nas kako razumjeti i uvažavati druge u slučaju konfliktnih situacija, a najvažniji cilj je omogućiti razumijevanje i uvažavanje pojedinačnih snaga i različitih mišljenja tijekom rada na projektu.
Samo oni timovi koji razumiju vrijednost koju svaki član donosi svojim angažmanom imaju veću produktivnost jer se međusobno podržavaju. Argumentirano brane jedno ili kritiziraju drugo rješenje problema odnosno zadatka. To stvara povezanost, empatiju i privrženost. Tako se rađa kolektivna snaga. Empatija i emocionalna inteligencija ključevi su uspjeha produktivnih timova.
6. Timski coaching unaprjeđuje komunikaciju
Timski coaching omogućava i olakšava otvorenu interakciju tj. poboljšava komunikaciju.
David Clutterbuck objašnjava kako grupni ili timski coaching omogućava i olakšava otvorenu interakciju među svim pripadnicima tima, a prema znanstvenim istraživanjima uspješni timovi razlikuju se od neuspješnih upravo po načinu komuniciranja.
Tako kod produktivnih timova možete uočiti izbjegavanje negativnih primjedbi na račun kolega, pogotovo onih koji nisu u blizini. Zaposlenici češće postavljaju konkretna pitanja i aktivno slušaju. Znate li da se upravo dobra komunikacija smatra jednim od ključnih čimbenika timske uspješnosti? Kod timskog coachinga komunikacija s timom je primarna, a ona 1:1 sekundarna. U svakom slučaju, najvažnija je komunikacija između svih članova tima.
7. Timska inteligencija = umna kohezija
Svatko od nas razmišlja svojom glavom, ponekad dijametralno suprotno od neistomišljenika, a to se ne događa samo u životu, već i u radnim kolektivima. Katkad se čini kao nepremostiva prepreka jer tvrdoglavost suprotstavljenih strana nadjačava zdrav razum.
Kako doskočiti tom problemu? Timskim coachingom koji otključava potencijal grupe i poboljšava kolektivnu inteligenciju. “Forsirajte” timsku inteligenciju jer istraživanja pokazuju da se može unaprijediti upravo timskim coachingom.
Njime ćete postići sinkronizirano djelovanje većine, a u najboljem slučaju svih zaposlenika. Kada postignete da manje ili više svi slično misle o nekom rješenju problema, na odličnom ste putu da tim profunkcionira. Nikako nemojte inzistirati na cenzuri različitih mišljenja jer ona su uvijek dobrodošla, pogotovo u složenim problemskim situacijama.
Možda vam baš ideja zaposlenika koji ne spada u kategoriju vama simpatičnih ljudi napravi BOOM u poslovanju i uputi vaš tim u pravom smjeru.
Znate kako se kaže, jedan zna nešto, više ljudi više zna, a svi znaju sve. Iskoristite potencijale svih zaposlenika kako bi tim postigao svoj maksimum kao cjelina!
Kako koristiti timski coaching da bi tim postao jedinstvena cjelina?
Vrijednost timskog coachinga očituje se u tome što tretira tim kao jedinstvenu cjelinu, a ne kao skup zaposlenika okupljenih na jednom mjestu. Timski coaching pomaže da svi članovi počnu surađivati i raditi zajedno na projektu. Pojačava osobne talente zaposlenika koji udruženi daju bolje i brže poslovne rezultate. Upravo je to snaga kohezivnog tima. Razvija se kolektivna svijest.
Parkinsonov zakon opisuje fenomen produktivnosti koji je karakterističan za većinu zaposlenika pa i timova. Cyril Northcote Parkinson bio je britanski pomorski povjesničar i tekstopisac, koji je 1955. godine u satiričnom eseju, objavljenom u časopisu „The Economist“, napisao da se “rad produžuje onoliko koliko nam je potrebno da ispunimo vrijeme koje nam je na raspolaganju za njegovo dovršenje”. Ovu teoriju temeljio je na iskustvu u državnoj službi, nazvavši je Parkinsonovim zakonom. Prema njemu, umjesto da učinkovito radimo na tome da napravimo što više posla u kraćem periodu, mi produžujemo radni proces, zbog čega nam pada produktivnost.
Kako zabušavamo ili odgađamo izvršenje zadatka?
Ulažemo manje napora i sporije radimo ako procijenimo da imamo na raspolaganju viška vremena za izvršenje zadatka. Ne trudimo se dovršiti ga čim prije. Nadalje, koristimo puni iznos raspoloživog budžeta, iako vidimo da bismo mogli s manjim iznosom zatvoriti projekt. Skloni smo kompliciranju gdje ne treba, a i potrošiti bespotrebno vrijeme na besmislene zadatke. Zakon trivijalnosti koji govori o razbacivanju dragocjenog vremena na trivijalne zadatke izravno je povezan s Parkinsonovim zakonom. On implicira da će manje važni zadaci dobiti na važnosti umjesto da je obrnuto.
Ako nekom zaposleniku ili timu date zadatak, posao se obično rastegne i na taj način popunjava sve vrijeme koje je na raspolaganju za njegov završetak. U timu sve započne početnim elanom i naletom aktivnosti jer se zaposlenici uzbuđuju oko projekta. Nakon toga slijedi faza usporavanja i slabije aktivnosti, no kako se deadline približava, hitnost nalaže pojačanu aktivnost tima, pa se tada često ide i preko granica svojih mogućnosti. Kada je poštivanje rokova u pitanju, možemo se otrgnuti od kolektivne navike odugovlačenja s izvršenjem zadataka.
Upravo je Parkinsonov zakon jedan od primjera kolektivne navike koju je doista teško iskorijeniti. Nije nemoguće, ali za to nam treba timski coaching koji će pomoći promijeniti grupnu svijest.
Najčešći problemi unutar tima
S kojim se problemima timovi najviše moraju nositi?
- Nedostatak angažmana.
- Nedostatak predanosti pojedinih ili svih članova tima.
- Nepovjerenje među zaposlenicima.
- Otvoren ili prikriven konflikt dviju “zaraćenih” strana.
- Strah od sukoba i zamjeranja kolegama i nadređenima.
- Nepreuzimanje i prebacivanje odgovornosti.
- Nekritičnost prema svom angažmanu u doprinosu zadatku.
Zašto koristiti timski coaching u organizaciji LQ-a?
U našoj struci prevladava mišljenje da učinak u organizacijama više ovisi o tome rade li timovi učinkovito ili ne. Praćenjem timova u praksi to se i potvrdilo. Možda vaš tim nije najbolje startao, ali vi prepoznajete njegov potencijal, koji nikako ne znate osloboditi na pravi način. Možete svladati potrebne vještine kako biste pomogli svom timu da se prometne iz nesposobnog u sposoban tim za rješavanje vrlo zahtjevnih projekata.
Upravo će motivirani zaposlenici svojim kompetencijama, znanjem i zalaganjem podignuti razinu produktivnosti. Ono što vi kao menadžer trebate usvojiti jest vještina kojom ćete približiti različita mišljenja i iznaći najbolju soluciju za pokretanje tima u izvršavanju projekta ili zadatka na kojem radi. Uz timski coaching naučite potrebne vještine!
U našoj organizaciji timski coaching možete prakticirati na jedan od sljedećih načina:
- in house pod vodstvom certificiranog coacha
- u organizaciji LQ-a
- online.
Iskustvo timskog coachinga kod nas čini razliku jer vas vode certificirani coachevi utrenirani upravo za timski coaching. Postižu skladnu timsku dinamiku navodeći tim da sam:
- definira i realizira svoje ciljeve
- kreira viziju i misiju
- donese adekvatan izbor rješenja
- uspostavi timski duh kod zaposlenika.
Prema Danielu Golemanu, timski coaching je jedan od šest načina upravljanja timom. Preporučujemo da ga prođete sa svojim timom kako biste maksimalno iskoristili znanje i talente svojih zaposlenika za dobrobit i napredak cijelog radnog kolektiva, a to onda podrazumijeva i za boljitak vaše radne organizacije. Nadamo se da smo vas uspjeli uvjeriti zašto koristiti timski coaching.