8 savjeta kako prevenirati menadžersku bolest

Postoji li zaista menadžerska bolest ili je termin smišljen kako bi bombastično odjeknuo u medijima? Implicira da je riječ o bolesti koja napada isključivo menadžere. Hrvatska enciklopedija tumači pojam sljedećom definicijom: „Naziv za psihosomatske bolesti koje su posljedica odgovora organizma na stres na zahtjevnom radnom mjestu; najčešće su menadžerske bolesti povišeni krvni tlak, vrijed želuca ili dvanaesnika, šećerna bolest i dr.“

U tiskanom Medicinskom leksikonu Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža iz 1992. godine stoji sljedeća definicija: “Menadžerska bolest, psihosomatska bolest, stanje preopterećenja i prekoračenja svojih snaga u nekih preagilnih funkcionara i rukovodilaca. Simptomi su iz psihosomatskog kruga, uz gubitak teka, nesanicu, razdražljivost i sl. Ova simptomatika je iz neurotskog područja s psihičkim i pretežno vegetativnim zatajivanjem iscrpljenja i napetosti. Pojam je blizak akutnoj krizi psihastenije, neurasteniji, psihičkom slomu i sl.“

Medicina je pojam uvrstila u niz bolesti koje je do sada prepoznala. Imate li zdravstvenih problema, osjećate li neke simptome, a rukovodite tvrtkom ili timom, vrijeme je da stanete na loptu. Mogli biste doživjeti burnout. Napravite kompletan sistematski pregled i saznajte u čemu je stvar. Možda bolujete od menadžerske bolesti.

Kakva je bolest menadžerska bolest?

Menadžerska bolest obuhvaća čitav niz simptoma koji se razvijaju kao posljedica dugotrajne izloženosti velikom stresu na poslu. Činjenica je da rukovodeća mjesta zahtijevaju veliku odgovornost. Onaj tko na svojim leđima nosi cijelu tvrtku, tko je odgovoran za uspjeh, profit i zaposlenike te polaže račune upravi, posebno u kriznim vremenima, ne spava u komadu osam sati jer je stalno pod stresom. A to je organizmu neophodno da bi normalno funkcionirao.

No menadžerska bolest ne pogađa samo rukovoditelje. Iste simptome razvijaju i vrlo predani, samoinicijativni, proaktivni i ambiciozni zaposlenici. Radoholičari, također, plaćaju danak zbog svoje ovisnosti o poslu.

Stres ‒ razlog br. 1

Danas s pouzdanjem znamo da je stres uzrok većine bolesti današnjice. Poželjno ga je prevenirati na razne načine ili barem ublažiti kako bismo sačuvali svoje zdravlje.

Znanstvenici stres definiraju najčešće kao obrazac emocionalnih i fizičkih reakcija koje prati subjektivan osjećaj preopterećenosti. To su reakcije na određene događaje koji se nazivaju stresorima. Stresori su uglavnom ekstremni događaji. Zbog velikog intenziteta počinjemo osjećati da više ne možemo izdržati pritisak.

Stresori izazivaju u nama jake emocije i podijeljene osjećaje. U isto vrijeme želimo nešto postići, ali ne želimo odraditi ono što je neophodno da bismo došli do cilja. Želimo odlično odraditi sastanak, ali nam se ne da raditi plan sastanka. Htjeli bismo se javno dobro prezentirati, ali ne skupljamo bilješke za svoj javni nastup. Neke stresore naprosto ne možemo zaobići ni u privatnom životu ni na poslu.

GAS = general adaptation syndrome

Naše reakcije na stres mogu se opisati u terminima općeg adaptacijskog sindroma, koji je opisao 1976. godine Hans Selye, čovjek koji je prvi počeo istraživati stres. On je otkrio da se ljudske reakcije na stresor pojavljuju u trima stadijima:

1. stadij alarma = alarmna reakcija kao odgovor na stresor, povezana s našim simpatičkim sustavom koji otpuštanjem različitih hormona priprema tijelo na borbu ili bijeg od problema
2. stadij otpora = javlja se kada stresor traje, a tijelo se privikava kako bismo uspijevali odolijevati stresu, ali pod velikom cijenom ‒ troše se ogromni tjelesni resursi i energija
3. stadij iscrpljenosti = posljednja faza do koje dolazimo ako stres traje sve vrijeme, a tijelo potroši svu energiju i resurse.

Tu sad već dolazi do razvitka bolesti. To je 2003. uočio Aaron Temkin Beck, ugledni američki psihijatar, rekavši da ovu fazu karakterizira pojava različitih općih tjelesnih simptoma:

• povećanje adrenalne (nadbubrežne) žlijezde
• smanjenje štitnjače i limfnih žlijezda
• poremećaj u radu crijeva
• učestale prehlade
• razne druge infekcije.

Pad imunosnog sustava zbog iscrpljenih resursa organizma vodi k menadžerskoj bolesti. Povezanost između stresnih životnih događaja i snižene otpornosti imunosnog sustava dokazana je u mnogobrojnim istraživanjima, a mi se pozivamo na ono iz 1995. godine koje je proveo Cohen sa svojim suradnicima.

Koga će menadžerska bolest zaobići?

Osim različitih načina suočavanja sa stresorima, izraženost reakcije na stres svakako ovisi i o nekim karakteristikama naše osobnosti. Čvrste osobe, zaposlenici ili menadžeri posvećeni svojim ciljevima na poteškoće na poslu gledaju kao na izazove jer imaju osjećaj kontrole nad svojim životom. One su otpornije na stresore. To se isto može reći i za ekstrovertirane i optimistične osobe.

Friedman i Rosenman još su 1974. godine primijetili da osobe s tipom A ponašanja, tj. one koje se stalno žure, ljute, namrgođene su i neprijateljski raspoložene prema drugim ljudima te pretjerano fokusirane prema postignuću, sklonije su stresu i određenim popratnim fiziološkim reakcijama. 

Prepoznajte li se u nekom od opisa?

Koji su izvori stresa?

Prema znanstvenicima tri su glavna izvora stresa:

1. traumatski događaji: otmica, rat, prirodne katastrofe, smrt voljene osobe, silovanje, prometna nesreća, ubojstvo…
2. nedavne životne promjene: preseljenje, rastava braka, zaposlenje, otkaz, preuzimanje odgovornije dužnosti
3. svakodnevne neugodne situacije: poslovni sastanci, neugodni razgovori s nadređenim ili podređenim, problemi u obitelji, kratki rokovi radnih zadataka…

Zbog svega navedenog osoba se može osjećati prestrašeno, potišteno ili pod pritiskom. Mnogi imaju noćne more ili im se tijekom dana stalno vrti isti film u glavi, prizori koje bi najradije zaboravili. Iz dana u dan, iz noći u noć proživljavaju jedan te isti događaj u glavi i mjesecima nakon što je sve već prošlo. Ako je menadžer u ovoj fazi, tada ima PTSP, tj. posttraumatski stresni poremećaj. 

Svakodnevne neugodne situacije koje se često ponavljaju na radnom mjestu mogu kod pojedinaca uzrokovati tjelesne i psihološke simptome, jednako kao i kod velikih životnih događaja, nekih važnih prekretnica. 

Kako odgovaramo na negativan stres?

Budući da ljudi imaju različite karaktere a i temperamente, ne doživljavamo svi jednako isti stresor. Optimisti vide pola pune čaše, a pesimisti pola prazne čaše. Netko na isti događaj može burno reagirati, a netko ostati mrtav hladan. Jedni će stresni događaj prihvatiti kao izazov i priliku da nauče i napreduju. Motivira ih mogućnost da otpetljaju zamršenu situaciju i riješe problem. Drugi će u identičnoj situaciji odustati na samom početku.

Naša je reakcija na stres zapravo posljedica subjektivne percepcije nekog nemilog događaja, a ne činjenica da je on sam po sebi stresan. Evo kako to objašnjava Lazarus. Pojava stresa kod neke osobe ovisi o dvjema procjenama događaja:

1. primarna procjena ‒ procjenjuje li osoba neki događaj važnim za svoje ciljeve
2. sekundarna procjena ‒ zaključak o tome posjeduje li osoba kapacitet za nošenje sa zahtjevima nekog stresnog događaja.

Onoga trenutka kada zaključimo da nam je neki događaj jako važan za osobne ciljeve (napredovanje, povišica, diploma), ali nemamo kapacitete za uspješno suočavanje s njim jer mislimo da nismo dorasli zadatku ili da nećemo biti sposobni ispuniti rokove iz ugovora teškog milijune, a ubitačni nam penali vise nad glavom, neminovno je da ćemo početi doživljavati stres. 

Objašnjavanje uzroka određenih ishoda nekog događaja (stresora) nazivamo atribucijskim stilom, a naša subjektivna procjena stresa ovisi i o vlastitim strategijama suočavanja s problemima, tj. kojem izvoru pripisujemo svoj neuspjeh. Prema Abramsonu, Seligmanu i Teasdaleu, kad uzroke svojih neuspjeha pripisujemo sebi, tj. unutrašnjim izvorima (ja sam jedini krivac), koji su trajni  (nisam dovoljno inteligentan) i globalni (opet nisam dobro odradila zadatak na vrijeme, kao i uvijek), vjerojatnije je da ćemo doživjeti osjećaj bespomoćnosti i depresije, što potiče doživljaj stresa.

Druga, vedra strana medalje stresa

Stres, koliko god u našim glavama izaziva negativne asocijacije, nije i ne mora uvijek biti negativan. Prije svega zato što ga mogu uzrokovati pozitivni, lijepi događaji ‒ vjenčanje, rođenje djeteta, preseljenje u veći stan ili novu kuću, unaprjeđenje na poslu, otvaranje vlastite tvrtke, pokretanje biznisa… Zapravo, sve ono što uzrokuje stres u takvim situacijama nije konkretan događaj koji nam budi divne osjećaje, već promjena na koju se moramo naviknuti.

Nadalje, stres može imati i pozitivne posljedice. Kako to? Naše uspješno nošenje sa stresom pomaže nam da i u budućnosti u sličnim situacijama adekvatno odgovorimo na njega. Znate kako se kaže ‒ što te ne ubije, to te ojača. 💪 Osjećaj stresa mobilizira naše tjelesne i psihološke resurse i energiju. Zato nam umjereni stres može koristiti u uspješnijem nošenju sa svakodnevnim događajima na radnom mjestu i u svakodnevnom životu. 

Kako prepoznati menadžersku bolest kod sebe?

Ako si jedan/jedna od ljudi na rukovodećoj poziciji, osjećaš neke zdravstvene poteškoće, usporedi ih sa simptomima menadžerske bolesti koje ti donosimo u nastavku. Menadžerska bolest uzela je maha. Govorimo o epidemijskim razmjerima. S obzirom na porijeklo (stres na poslu) riječ je o bolesti novog doba koja mahom pogađa ljude mlađe i srednje životne dobi. Umirovljenici su pošteđeni.

Ne zvuči iznenađujuće da češće obolijevaju muškarci od žena. Možda zato što ih ima mnogo više na rukovodećim pozicijama. Da je situacija rodno izjednačena, kad je preraspodjela rukovodećih pozicija u pitanju, tko zna kakav bi omjer bio tada. Ono što ženama svakako ide u korist to je multitasking, što može biti prednost u nošenju sa stresom.

No pogledajmo što kažu studije:

• menadžeri muškarci najčešće osjećaju srčane tegobe
• žene menadžerice najviše pate od tjeskobe, apatije i depresije.

Kod muškaraca su izraženi fizički simptomi, a kod žena mentalni. 

Menadžeri najčešće obolijevaju od:

• povišenog krvnog tlaka
• vrijeda želuca ili dvanaesnika
• šećerne bolesti.

Menadžersku bolest zapravo je teško svesti pod jedan nazivnik. Zašto? Simptomi koji se pojavljuju nisu kod svih jednaki. Kao što smo već spomenuli, na stres različiti ljudi različito reagiraju ‒ doživljavaju ga i proživljavaju drukčije, pa onda i njihova tijela reagiraju na različite načine.

Kod većine ljudi pod stresom reakcije su sljedeće:

• ubrzano lupanje srca
• preskakivanje srca
• učestale glavobolje
• prekomjerno znojenje
• povišene razine glukoze u krvi
• povišen kolesterol
• povišen krvni tlak
• bolesti imunosnog sustava
• bolesti nervnog sustava.

Menadžerska bolest rezultat je nagomilanog stresa i naše neadekvatne reakcije na njega

Istraživanja su pokazala da su najstresnija zanimanja: liječnik (osobito kirurg), drugi zdravstveni radnici, direktor/menadžer, novinar (posebno ratni izvjestitelj), vojnik, vatrogasac, policajac, pravnik, ekonomist, političar, javni djelatnik… Riječ je o profesijama s velikom odgovornošću i dužnostima. Zbog preopterećenosti poslom dolazi do fizioloških, a potom i psihosomatskih reakcija. Sve to za posljedicu može imati pogoršanje zdravstvenog stanja, fizičku i psihičku iscrpljenost.

Menadžerska bolest nastaje od stresa, tog tihog ubojice koji izaziva oko 80 % bolesti. Niz zdravstvenih tegoba koje vežemo za menadžersku bolest aktiviraju mnoge druge bolesti: krvni tlak i kolesterol, srčani i moždani udar, gastritis, ulkus, bolesti štitnjače, depresiju, anksioznost…

Kako se može prevenirati menadžerska bolest uz 8 LQ savjeta?

1. Njegujte svoje socijalne kontakte izvan posla ‒ obitelj i prijatelji najbolje su utočište u kojem možete smiriti, razbistriti ili odagnati crne misli.
2. Zatražite stručnu pomoć ako osjećate da imate PTSP. Psiholog vam može otvoriti oči u mnogim stvarima.
3. Krećite se što više ‒ hodajte, planinarite, biciklirajte, igrajte tenis, plivajte, jer svaka redovita tjelesna aktivnost ima povoljan učinak na psihofizičko zdravlje.
4. Jedite dovoljno i umjereno, ne preskačite doručak, kao što to obično činite kad ste u stisci s vremenom‒ imunosni sustav vam je oslabio jer ste pod stalnim stresom iscrpili svoje resurse i energiju. Nadoknadite ih zdravom i redovitom prehranom.
5. Uravnotežite privatan i poslovni život ‒treba odrediti prioritete u životu. Mnogi su menadžeri izgubili obitelj ili se otuđili od nje jer su glavom bili stalno na poslu, čak i kod kuće.
6. Humor je jedan od najzdravijih načina nošenja sa stresom ‒ priuštite si ga. Autoironija je dobar lijek koji ne nagriza želudac poput kemijskih lijekova. 
7. Napravite raspored obveza, a na vrh stavite prioritete i kako što postignete, prekrižite ‒ radni život bit će vam organiziran, zbog čega će posao biti jednostavniji i lakši.
8. Neka vam zdravlje bude na prvom mjestu, a tek onda posao. Kontrolirajte se redovito.

Danas postoje specijalizirani sistematski pregledi namijenjeni samo vašoj ciljnoj skupini ‒ menadžerima. Liječnici već znaju što treba kontrolirati kod vas jer su iz dugogodišnjih istraživanja došli do saznanja o najčešćim bolestima i simptomima kod menadžera.

Znate li da je između 75 i 90 % svih posjeta liječniku opće prakse povezano s kroničnim stresom? Nemojte i vi biti dio te statistike! Rasporedite prioritete u životu, posvetite se sebi i svom zdravlju već sada. Posao uvijek može malo pričekati. Kako kaže narod, neće nigdje pobjeći. 😉

Uz naš coaching program možete naučiti kako bolje rukovoditi tvrtkom ili timom pa i svojim radnim vremenom, što će svakako smanjiti stres kojem ste izloženi.