Mogu li uredni i posloženi ljudi biti kaotični i obrnuto?

Autor: Ivana Kulko

Sistematičnost, organiziranost, urednost, kako god je mi zvali, jedna je od ključnih osobina za funkcioniranje u poslovnom okruženju. Ona opisuje koliko smo posloženi i savjesni kada pristupamo svojim radnim zadacima te koliko se (ne)pridržavamo rasporeda, pravila, rokova i slično. Naravno, ima onih koji će u tome biti ekstremni u jednom ili drugom smjeru – visoko sistematični mogu nekad biti rigidni i nefleksibilni u poštivanju pravila, a nisko sistematični impulzivni i kaotični. Međutim, i jedini i drugi mogu imati izlete u suprotnu krajnost uslijed određenih okolinosti.

Kada sistematični ljudi mogu biti kaotični?

• Pod stresom – Kada su preopterećeni poslom ili suočeni s nepredvidivim okolnostima, sistematični ljudi mogu izgubiti kontrolu te postati neorganizirani i dezorijentirani. Potreba za kontrolom, jasnoćom i pravilima može ih paralizirati toliko da niti ne znaju odakle bi krenuli rješavat probleme i taskove. U nekim slučajevima, i njihove misli mogu djelovati raspršene i nerazumljive.
• U kreativnim procesima – Samo zato što vole strukturu i predvidljivost, ne znači ne mogu biti kreativni ili iskušavati nove stvari. Ali, nekad ih treba podsjetiti da svoju sistematičnost mogu koristiti kao dodatnu snagu u strukturiranju vlastitih kreativnih ideja koje izlaze izvan okvira.
• U emotivnim situacijama – Iako su obično racionalni, jaki emocionalni događaji mogu ih izbaciti iz ravnoteže. Snažne emocije mogu zamagliti i nadvladati racionalni dio uma pa tako izgubimo nit vodilju i treba nam vremena da se vratimo na trag.
• Kad osjete zasićenje – Prevelika rutina može ih potaknuti da spontano naprave nešto nekarakteristično kako bi se osjećali slobodnije. Drugima to može biti vrlo neobično, te bi voditelji u takvim situacijama trebali razgovarati sa zaposlenicima oko promjene zaduženja ili rotacije.

Kada kaotični ljudi mogu biti sistematični?

• Kad im je nešto jako važno – Ako im nešto zaista znači, mogu pronaći disciplinu da budu organizirani, npr. umjetnik je općenito vrlo fleksibilan, ali precizno planira izložbu ili menadžer koji priprema važnu prezentaciju pred klijentom ili Upravom
• Ako pronađu svoju metodu – Koliko puta ste u situaciji gdje roditelj kritizira dijete radi nereda u sobu čuli odgovor: “Ali to je moj kreativni nered, ja se u njemu znam snaći.” Njihov “kaos” može zapravo imati unutarnji sistem koji samo oni razumiju. Tako i u poslu, ako primjetite slično, barem zamolite kolegu da vam pojasni kako takav njihov sistem funkcionira.
• Pod vanjskim pritiskom – Rokovi, odgovornost prema drugima ili specifične situacije mogu ih natjerati da postanu organiziraniji. Drugim riječima, Sama priroda posla može nas natjerati da se prilagodimo okolini i zahtjevima radnih zadataka.
• Ako rade na osobnom razvoju – Nakon što osvjeste da njihov način funkcioniranja nekada može biti kaotičan, mogu svjesno početi razvijati navike i obrasce ponašanja koja im pomažu da unesu više sistematičnosti u svoj svakodnevni način funkcioniranja.

Bitno je napomenuti da rijetko zapravo funkcioniraju potpuno u jednom ekstremu. Svako od nas ima sposobnost prilagodbe i balansiranja između reda i kaosa, ovisno o situaciji i potrebama. A gdje se vi nalazite na skali sistematičnosti?

Autor: Ivana Kulko