Može li se naučiti biti lider ili je liderstvo urođeni talent?

Što je liderstvo? Je li to osobina s kojom se rađamo? Možemo li svladati vještine liderstva? Zašto menadžeri žele postati lideri? Zašto bi menadžeri trebali biti lideri? Na ta i druga pitanja vezana za liderstvo odgovaramo u današnjem blogu.

Po čemu se lider razlikuje od prosječnog menadžera?

Lider, kao što mu i samo ime govori, jest vođa, onaj koji vodi, ali prije svega onaj kojeg se slijedi. Nažalost, danas je mnogo menadžera koji nisu vođe u pravom smislu te riječi. Oni su samo izvršitelji svojih zadataka koji po protokolarnim obrascima rukovode timom.

Iako imaju moć koja im pripada, nemaju potrebnu karizmu kojom bi opčinili djelatnike.

Lider je taj koji za neuspjeh preuzima odgovornost na sebe, ali nažalost, danas većina menadžera pere ruke od neuspjeha prebacujući ga na tim. No vrlo rado će timski uspjeh pripisati sebi. To svojatanje zasluga i nepoštivanje truda djelatnika dovodi do animoziteta tima prema menadžeru, što se odražava na radnu klimu, a u konačnici i na produktivnost i radne rezultate.

Jedno od istraživanja pokazalo je da menadžeri polovicu aktivnosti izvršavaju u manje od 9 minuta, a samo desetinu u više od sat vremena. Menadžerski je posao zapravo prilično nestrukturiran te manje formaliziran od poslova na nižim razinama organizacijske hijerarhije. U psihologiji to se naziva slabom situacijom. Upravo u takvim situacijama do većeg izražaja dolaze razlike u psihološkim osobinama pojedinaca, odnosno između lidera i menadžera.

„Dobar lider preuzima na sebe malo više od svog dijela krivice i malo manje od svog dijela zasluge.“

Što kaže stručna literatura o odabiru rukovodećih ljudi?

Članak objavljen na službenim stranicama Business Psychology Laba, koji vode članovi Katedre za psihologiju rada na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, donosi zanimljive spoznaje o menadžerima i liderstvu te o programima za razvoj i unaprjeđenje liderskih vještina u menadžera. Čak 65-75 % zaposlenika kao najgori dio svog posla navodi šefa, a njih 35 % pristalo bi na smanjenje plaće samo da šef dobije otkaz.

U većini slučajeva radne organizacije odabiru za voditelja najstručniju osobu među zaposlenicima. No stručnost ne jamči uvijek dobro (ruko)vođenje. Menadžer mora imati nos za biznis, a to onda znači i za rukovođenje. Često mora brzo donositi vrlo važne odluke koje se reflektiraju na financije i poslovanje tvrtke. Mora biti spreman na kompromise. Da bi dobio zaposlenike na svoju stranu, treba biti lukav i vješt govornik, što podrazumijeva političku vještinu. Dakle, stručnost ne bi trebala biti jedini kriterij pri odabiru kandidata za rukovodeću poziciju.

Kad se menadžerstvo izjednači s liderstvom u jednoj osobi, radna organizacija ima najbolje uvjete  za rast profita i razvoj tima.

Liderstvo je mnogo više od same stručnosti

Znate li da 50 % odluka visoko pozicioniranih menadžera rezultira neuspjehom? U čemu je problem da je tako veliki postotak u pitanju? Iako je stručnost važan faktor u prihvaćanju šefa od strane zaposlenika, nije presudna za rukovođenje. Naime, skup osobina, ali i vještina potrebnih za dobro vođenje drugačiji je od vještina koje su potrebne da bismo pokazali svoju stručnost. Zabrinjava podatak da oko 50 % menadžera daje ili dobiva otkaz. Razlog? Mnogi menadžeri nemaju faktor X. Neki ga nisu prepoznali kod sebe, pa ga ne mogu ni osvijestiti.

Svatko može postati bolja verzija menadžera ustrajnim radom na sebi, no činjenica je da je priroda neke više pomazila. Imaju karizmu i bolji su govornici. Neki su psihološki bolje pripremljeni da budu uspješni lideri. 

Menadžerski posao je posao interakcije, komunikacije s drugima. Menadžer delegira poslove, zadaje zadatke, pregovara i dogovara… Stalno je u komunikaciji s nadređenima, podređenima, dobavljačima, poslovnim partnerima i klijentima. To radno mjesto „preferira“ ekstrovertnu osobu koja zna s ljudima.

Nadalje, mnogo je menadžerskih aktivnosti zapravo reaktivno, ne proaktivno, dok planiranje zna biti prilagodljivo. Često nemaju vremena za detaljne analize organizacijskih problema. Moraju razmišljati brzo kako bi spriječili eventualne probleme prije nego se pojave.

Kratkoročni planovi menadžera vezani za organizacijske ciljeve obično su vrlo jasni i specifični, no dugoročni su ipak nešto manje konkretni zato što ovise i o čimbenicima koji nisu pod izravnom kontrolom menadžera, a to mogu biti zakoni, izmjene zakona i tržišna situacija.

Glavna svrha menadžerskih interakcija jest utjecaj na zaposlenike, klijente i suradnike. Upravo zbog toga za uspjeh menadžera nije dovoljna samo stručnost, već čitav splet psiholoških osobina koje menadžera pretvaraju u lidera.

U kakvoj su vezi liderstvo i ekstraverzija?

Ono što psiholozi i sami lideri smatraju da je ključna osobina za izvršavanje menadžerskih zadataka jest ekstraverzija. To podrazumijeva društvenost i sklonost aktivnostima koje uključuju veliki broj ljudi, no isto tako i  širi skup osobina od kojih su neke bitne za vođenje. Koji su to aspekti ekstraverzije nužni za izvršavanje menadžerskih zadataka? Prije svega to su motivacija za moći ili ono što nazivamo dominantnošću te visoka razina aktivnosti.

Motiv moći

Motiv za moći podrazumijeva sklonost utjecaju, usmjeravanju i vođenju drugih, a to zapravo i jest zadaća menadžera. Rukovoditelji s izraženim motivom za moći osjećaju se ugodno u koži menadžera jer im taj posao leži prirodno.

Ako imate na rukovodećoj poziciji vrlo stručnu osobu kojoj je neugodno suočiti se s ljudima kad nastane problem te nema motivaciju za moć, ona se naprosto ne osjeća ugodno u svojoj fotelji te obično ima problema u rukovođenju ljudima.

Osobe koje imaju izražen motiv za moći često samoinicijativno preuzimaju zadatke organiziranja timskog rada, raspodjele poslova, praćenja učinkovitosti tima i sl. Možda nisu najkreativniji pri rješavanju zadataka i problema, ali znaju kome će taj zadatak povjeriti i tko će ga uspješno riješiti na zadovoljstvo svih strana. E, to je odlika lidera!

Visoka razina aktivnosti

Visoka je razina aktivnosti za menadžera važna jer to pokazuje je li u stanju izdržati kontinuirani pritisak posla.

Imate li kvalitetnu stručnu osobu na rukovodećem položaju koja ne podnosi dobro taj ubitačan aktivni radni tempo, neće biti zadovoljna radnim mjestom, ali neće niti dobro obavljati svoj posao. Za nju je možda bolji neki drugi posao koji omogućava više slobode za kreativnost u izvršavanju zadataka. 

Poslovni lideri obično ne miruju i paralelno vode nekoliko projekata, a u periodima kada nema baš projekata traže nove izazove i sami pokreću nove projekte i inicijative.

3 važne osobine za liderstvo

Lider ima mnogo kvaliteta, ali se 3 osobine lidera posebno ističu:

1. samokontrola
2. emocionalna inteligencija
3. karizma.

Nađete li proaktivnu osobu s motivom za moći, ali i samokontrolom, razvijenom emocionalnom inteligencijom i karizmom, našli ste doslovno dragulj u poslovnom svijetu. Malo je takvih!

Samokontrola je važna, jer ako nje nema, motiv za moći može menadžera odvući u negativno ponašanje: egocentrizam, aroganciju, bahatost, mobing, korupciju… To se obično događa menadžerima koji imaju izražene crte agresivnosti i narcisoidnosti. Pozicija moći mnoge lako zavede, pa je zato važno da se menadžer može i zna kontrolirati.

Poznati psiholog David McClelland izjavio je za Harvard Business Review da najbolji menadžeri pokazuju kombinaciju visokog motiva za moći i samokontrole. To je osobito važno u današnje vrijeme kada pozicije moći podrazumijevaju mnogo veća područja dominacije.

Menadžeri s visokom razinom samokontrole uglavnom dovršavaju zadatke prije ili u zadanom roku. Predviđaju što bi ih moglo ometati tijekom rada te se prilagođavaju kontrolirajući vlastite emocije.

Ako  menadžer nema razumijevanja ili ne razumije zaposlenike, naići će na prikriveni otpor ili tihi otkaz, a to ne doprinosi dobrim poslovnim rezultatima. Poželjno je da menadžer prepoznaje potrebe i želje ljudi s kojima je u poslovnoj interakciji. Upravo su menadžeri koji imaju razvijenu emocionalnu inteligenciju  zapravo lideri jer se stavljaju u cipele drugih i pokazuju empatiju, zbog čega stječu naklonost svojih zaposlenika, klijenata i poslovnih partnera.

Kako ćete prepoznati menadžera s emocionalnom inteligencijom? Zaposlenici to intuitivno prepoznaju zbog iskrenog interesa nadređenih za njihov rad, mišljenja i privatan život. U društvu emocionalno inteligentnih rukovoditelja osjećaju se ugodno i opušteno, a ne pod stresom i pritiskom.

Liderstvo je karizmatičnost

Karizmatična osoba zna prenijeti misiju i viziju na druge, zna motivirati mase. Poznati svjetski lideri jesu karizmatici. Nelson Mandela, Gandi, Obama… Trebamo li nastaviti niz? Koga ste se vi sjetili? Oni su strastveni, entuzijastični i prije svega inspirativni za druge.

Liderstvo jednako inspiracija.

Budimo realni, neki su ljudi karizmatični po svojoj prirodi. To se kod njih dalo primijetiti još od malih nogu, ali to ne znači da ne možete učiti kako postati dobar lider na primjerima karizmatičnih poslovnih gurua. Već samo unaprjeđenje menadžerskih vještina i osvještavanje svojih dobrih i loših strana odvest će vas na put svjesne promjene. Na tom putu možete dobro svladati javno izražavanje ili angažirati kvalitetne motivacijske govornike koji će unijeti novi elan među vaše zaposlenike.

Karizmatičan lider u poslovnom svijetu pokazuje entuzijazam i visoke vrijednosti okupirajući pažnju drugih na vrlo prirodan i neupadljiv način. Njemu se vjeruje dok govori, njega se sluša.

I u Hrvatskoj imamo primjer karizmatičnog mladog poslovnog čovjeka. Riječ je o Mati Rimcu. Imao je viziju, našao je svoju misiju, okuplja u svom timu međunarodne stručnjake. Mnogi su zbog njega došli živjeti i raditi u Hrvatsku iz drugih zemalja gdje su imali dobre pozicije i odlična primanja. Zašto? Zato što mu ljudi vjeruju. Mate Rimac znao im je prenijeti svoj san i uključiti ih u njegovo ostvarenje davši im do znanja da to ne bi mogao sam postići. Ono što ga razlikuje od drugih mladih lidera na našem tržištu jest faktor X.

Može li se liderstvo naučiti?

Gledajući uspješne poslovne lidere mnogi si menadžeri postavljaju pitanje: “Mogu li i ja svladati liderstvo?”

Činjenica je da nisu svi prirodno nagrađeni za lidersku poziciju, no činjenica je isto tako da se bez rada na sebi neće napraviti pozitivni pomaci na menadžerskoj poziciji. Psiholozi su ustvrdili da većina menadžera može razvijati svoje menadžerske vještine do zadovoljavajuće razine, ali neće svi oni postati lideri u pravom smislu te riječi.

Zaposlenici HR odjela to najbolje znaju kada su u potrazi za rukovodećim kadrovima.

Lideri su kap u moru, biser u školjci na dnu oceana koji treba znati otkriti.

Na tržištu je jako mnogo programa koji vam jamče postizanje liderskih sposobnosti, no nažalost, mnogi nisu znanstveno utemeljeni. Oni predstavljaju govornike koji se razbacuju motivacijskim citatima iza kojih ne stoje brojke. To sve zvuči privlačno, ali nakon edukacije menadžer ne zna kako promijeniti svoj stav i prilagoditi stil rukovođenja.

Prepoznajete li kod nekog od svojih zaposlenika/menadžera liderske sposobnosti, usmjerite taj resurs u dobrom smjeru. Iskoristite liderski potencijal! Dajte zaposleniku vjetar u leđa upisujući ga na kvalitetan program za edukaciju i napredovanje menadžera Master Leader Akademija u organizaciji LQ-a.

LQ Master Leader Akademija za liderstvo po mjeri dobrog poslovanja

Liderstvo iskusnih menadžera i vlasnika kompanija uz naš program podiže  poslovanje na višu razinu jer menadžerima omogućava:

• osvještavanje
• svjesnu promjenu nabolje.

Već 11 generacija menadžera s našeg programa izlaze kao lideri.

Tu se introspektira, analizira i strukturira sebe, preispituju neki vlastiti potezi i postupci te razvija autentičnost u vođenju drugima.

Koje su prednosti našeg programa u odnosu na druge programe o razvoju liderstva?

1. Introspektivan leadership program s dubokim zadiranjem u vlastito biće i način rukovođenja drugima.
2. Dijeljenje iskustava s drugim iskusnim menadžerima tijekom 5 mjeseci.
3. Učenje od predavača s međunarodnim iskustvom.
4. Program baziran na znanstveno utemeljenim metodama.

Osiguravamo vam:

• Hogan Assessment– profil osobnosti menadžera
• 360° Feedback – povratnu informaciju o kvaliteti vođenja
• Pristup digitalnoj aplikaciji Axonify koja pomaže u razvoju između modula
• Certifikat Master Leader Akademija.

Što sadrži naš lider-program?

Teme su:

• Modul 1 = AUTENTIČNOST (održava se 5.-6. 3. 2024.)
• Modul 2 = SNAGA UMA I EGO (održava se 9.-10. 4. 2024.)
• Modul 3 = SISTEMSKO RAZMIŠLJANJE (održava se 21.-22. 5. 2024.)
• Modul 4 = COACHING MINDSET (održava se 11.-12. 6. 2024.)
• Modul 5 = INTEGRACIJA (održava se 13. 9. 2024.)

Upišite naš program. Zakoračite u novu eru rukovođenja svojim timom na krilima liderstva! Jer liderima se vjeruje, njih se poštuje i sluša. Menadžer već jeste, sad je vrijeme i da odete stepenicu više i postanete lider, tj. uzor i vođa.