Od odgađanja do djelovanja: Ključ za razvoj discipline

Autor teksta: Ivana Kulko

Moraš pravilno jesti, redovito vježbati, pisati zadaću i kad ti se ne da, ustajati rano prije posla i prošetati psa… Moraš, trebaš i drugi imperativi. Zašto nam je teško pronaći disciplinu za aktivnosti koje “moramo”? Nekoliko je ključnih razloga, a većina ih je povezana s načinom na koji funkcionira naš mozak, emocije, ali i okolina u kojoj živimo.

Evo nekoliko glavnih razloga:

Trenutno zadovoljstvo vs. Dugoročni ciljevi (Odgađanje nagrade)

Ljudski mozak preferira trenutno zadovoljstvo (instant gratification) jer se oslanja na sustav nagrađivanja koji uključuje dopamin – neurotransmiter odgovoran za osjećaj zadovoljstva. Disciplinirane odluke često zahtijevaju odgodu nagrade (delayed gratification), što može biti teško jer zahtijeva svjestan napor i samokontrolu. Naravno, uvijek se čini lakše dobiti malo kratkoročnog zadovoljstva, umjesto raditi nešto dugo i naporno, a eventualna nagrada (ako se i dogodi) može doći tek nakon izvjesnog vremena.

Nedostatak jasnog “zašto”

Ako osoba ne vidi jasnu svrhu ili korist od discipline, teško će je održati. Kada ciljevi nisu dovoljno jasni, važni ili osobno povezani s nečijim vrijednostima, motivacija brzo opada. Ako primijetite ovo kod sebe, zastanite i zapitajte se zašto ste si uopće postavili neki cilj? Što dugoročno želite postići s njime? Za što vam je on važan? Tek kad si odgovorite na ova pitanja, prijeđite na sljedeći korak – mijenjanje navika.

Loše navike i automatizirani obrasci ponašanja

Mnogi ljudi nesvjesno ponavljaju obrasce koji nisu produktivni (prokrastinacija, impulzivno ponašanje, vikanje, povlačenje i dr.) jer smo takva ponašanja naučili i sustavno potkrepljivali, a mozak voli poznatost i rutinu. Stare navike je teško razbiti, dok za stvaranje novih navika i funkcionalnijih ponašanja zahtijeva dosljednost i trud. Drugim riječima, bez muke, nema nauke. Odnosno, stvari se neće magično promijeniti jednim zamahom čarobnog štapića, već trebamo uložiti svjestan trud u promjenu. The only way out is through.

Preopterećenost i mentalni umor

Samokontrola je ograničen resurs – nakon cijelog dana donošenja odluka (što jest kognitivni napor), naša sposobnost koncentracije i samokontrole opada. Ovo se naziva decision fatigue (mentalni umor od donošenja odluka). Ponovno se vraćamo na ono da mozak voli rutinu. Stoga treba imati na umu da nova ponašanja uvodimo onda kada smo odmorni i možemo svjesno opažati kako promjene djeluju na nas. Kasnije će i one postati automatske.

Strah od neuspjeha i perfekcionizam

Mnogi ljudi misle da sve što rade mora biti vrhunski, savršeno, najbolje ikad. Međutim, takva tendencija ka perfekcionizmu može paralizirati akciju i dovesti do izbjegavanja zadataka. Nikad nije dovoljno dobro. Nikad nisu uvjeti dovoljno povoljni za početak rada na promjeni. No, tako se ništa ne događa. Da, dogodit će vam se greška, dogodit će se i više njih, ali i učenje na greškama je korak unaprijed jer cijeli život se razvijamo. Stoga, probajte odrediti što je dovoljno dobar rezultat s kojim biste u prvoj fazi promjene bili zadovoljni. Što čini taj 1% koji će vam reći da se dogodila pozitivna promjena? Nakon što ga dostignete, odredite sljedećih 1%.

Okolina i vanjski utjecaji

Društvene mreže, dostupnost zabave i stalni podražaji otežavaju fokus i stvaranje discipline. A dugotrajno skrolanje po Instagram reelsima može potaknuti lučenje dopamine svaki put kada nas neki video nasmije, što će nas potaknuti da probamo naći sljedeći koji će izmamiti neku pozitivnu emociju i evo nas u začaranom krugu. Također, i okolina koja ne podržava organizaciju i dosljednost može dodatno sabotirati disciplinu. Kako se boriti s neprestano promjenjivim okolnostima rada ili kolegama koji se ne drže pravila, rokova i procedura. Ako primijetite da se nalazite u takvim okolnostima, probajte u njima stvorite neku svoju malu rutinu koje će vam se biti lako pridržavati

Osobine ličnosti

A koliko ste sami disciplinirani u pridržavanju pravila, rokova i procedura? Smatrate li ih općenito samo generalnim smjernicama ili vam je važno da ispoštujete ono što ste postavili kao cilj ili proces. Za dio našeg nošenja s discipliniranim radnjama odgovorna je i naša ličnost. Psihološki testovi, npr. Hogan, mogu Vam dati odgovor na to pitanja te upoznavanjem sa vlastitim osobinama i crtama ličnosti može nam dati odgovor hoće li nam uspostavljanje discipline biti lako ili teško pa ćemo  morati adresirati sve prethodno navedene razloge.

U svakom slučaju, da pojednostavimo – kako razviti disciplinu?

• Pronaći način da proces bude ugodniji (mali rituali, nagrade)
• Postaviti jasne i emocionalno značajne ciljeve – zašto mi je to važno?
• Osvjestite loše navike i kojim navikama biste ih htjeli zamijeniti
• Raditi na malim, ponovljivim navikama umjesto oslanjanja na motivaciju
• Eliminirati distrakcije i umor pri donošenju odluka
• Osvjestite prirodne skolonosti prema discipline – što me najčešće odvlači ili pomaže kod discipline?

Što ti je osobno najteže kada je u pitanju disciplina?