Igor Kovač: Što mačke i zaposlenici imaju zajedničko?

Bori se ili bježi („fight or flight“) osnovna je obrambena strategija životinja, ali i ljudi kad se nađu u opasnosti. Ovisno o situaciji, počnu se boriti ili pobjegnu od onoga što predstavlja opasnost. Ponekad se nastoje prikriti i stopiti s okolinom ili se potpuno umiriti, tako da ostavljaju dojam da nisu živi. Ipak, nekad im je oružje arogancija.

Rat živaca – arogancija kao obrambeni štit

Sigurno ste već vidjeli psa koji juri za mačkom. Ova trka obično završi tako da se mačka popne na drvo ili na neko povišeno mjesto, gdje je njezin progonitelj ne može dosegnuti. A što se dogodi kada ne može pobjeći, nego je pas stjera u kut? Okreće se prema njemu, sva se nakostriješi. Doima se „za dva broja“ veća, korpulentnija i jača, glasno frkće i kesi zube, a kandže su joj na prednjim šapama isukane poput bodeža i ispružene prema psećoj njušci. Kao da šalje poruku: „Hajde, ako se usudiš, možda sam manja i slabija, no neću ti biti lagan plijen. I ti ćeš dobiti svoje! Ako ništa drugo, izgrepst ću te i izgristi.“ 

Prava „igra živaca“ u kojoj se mačka pravi veća i jača negoli stvarno jest. I to samo s jednim ciljem – da bi se obranila od napadača.

Osjećaj ugroženosti u poslovnom okruženju

A što kad umjesto psa i mačke imamo ljude u nekoj poslovnoj situaciji – zar ne postoji sličan obrazac ponašanja? Samo što „čovjek-mačka“ u takvoj situaciji umjesto frktanja i mahanja šapom s izvučenim kandžama, nastoji držanjem, načinom govora i sadržajem razgovora ostaviti dojam vrlo samouvjerene, kompetentne osobe koja zna što radi i sigurna je da ishod ide njoj u korist. Oni koji gledaju sa strane mogli bi ovakvo ponašanje doživjeti previše samouvjerenim, pomalo arogantnim.

Je li arogancija poželjna u poslovnom svijetu?

Arogancija je različito tumačena/opravdana u raznim kulturama. Čak su brojni akademici opisivali aroganciju na različite načine. Zaista zanimljiv i intrigantan pojam. Jeste li čuli za priču o perzijskom vladaru Kserksu, čija je vojska poražena upravo zbog njegove nadaleko poznate arogancije? Bio je enormno nadmen jer je bio uvjeren da je njegova vojska mnogo jača od grčke.

Što je, dakle, arogancija? Rječnici, enciklopedije i psiholozi koriste sljedeće sinonime za aroganciju: nadmenost, bezobzirnost, gordost.

Dekan Sveučilišta Akron (Summit) i koautor studije “Arrogance: A Formula for Failure“, Stan Silverman, sa svojim je kolegama, Aarti Shyamsunder iz tvrtke Kronos Inc. i Russellom Johnsonom sa Sveučilišta u Južnoj Floridi, proveo istraživanje. Ovo je važno istraživanje iznjedrilo tzv. Workplace Arrogance Scale (WARS), odnosno skalu arogancije na radnom mjestu.

Koji je zaključak istraživanja? Pokazalo je ono što je mnogima i logično – povezanost arogancije i egocentričnosti u proporcionalnom omjeru. Nadalje, arogantna je osoba manje spremna na dogovor i suradnju. Što je više arogantna, i kooperativnost slabi. No posebno je zanimljiva još jedna spoznaja do koje su došli autori istraživanja – arogantne osobe na radnom mjestu zapravo osjećaju strah/zavist od tuđeg uspjeha i njihovih kvaliteta. Upravo zato se žele predstaviti kao bolji, odnosno pozicionirati se „iznad svih“.

Jesu li samouvjerenost i arogancija sinonimi?

Ovi pojmovi zvuče srodno, ali su sadržajno ipak nešto drugačiji. Jezikoslovci ih razlikuju. Raščistimo odmah ovo nepravedno poistovjećivanje dvaju pojmova s različitim predznacima. Jedan je pojam + (plus), a drugi – (minus).

Glavna razlika leži u izvoru ponašanja. Tako tumači klinička psihologinja Leisa A. Bailey. Evo njezina pojašnjenja – samouvjerenost dolazi iznutra. Samouvjerena je osoba svjesna svojih prednosti i mana. Vrlo je realna kada su njezine kvalitete i slabosti u pitanju. Prihvaća neuspjeh kao životnu školu. Izvlači pouku i izlazi jača iz takve situacije. Također će priznati vlastite pogreške na poslu i to bez previše ispričavanja ili opravdavanja.

Što je onda s arogantnim osobama?  Njihova arogancija potječe iz izvora velike nesigurnosti. Može biti i posljedica vanjskih podražaja: bogatstva, diplome, pozicije na poslu ili društvenog statusa. Iako tako ne djeluje, samopoštovanje arogantne osobe često nije veliko. Takve osobe ne žele i ne znaju priznati vlastite pogreške. Egocentrične su. Stalno su u potrazi za potvrđivanjem da su dobre. Kočopere se vlastitim, ali često i tuđim uspjesima (kolega, podređenih), pripisujući sebi njihove zasluge. To je razlog zašto ih ljudi izbjegavaju u širokom luku i zašto su njihovi međuljudski odnosi na poslu, ali i u privatnom životu, tako površni.

Kako ispitati razinu arogantnosti?

U sklopu Hogan HDS upitnika (Hogan Development Survey) jedna od skala nosi naziv AROGANTNOST. HDS upitnik usmjeren je na dobivanje uvida o ponašanju i reakcijama koje pokazujemo kada smo pod stresom ili naglašenim pritiskom, a visok rezultat na skali arogantnosti ukazuje na to da okolini često ostavljamo dojam pretjeranog samopouzdanja, nekoga tko nije sklon priznati grešku, čuti savjet ili kritiku.

Dakle, je li arogantnost čin istinskog pokazivanja snage ili se ispod toga krije nešto drugo? Ukazuje li visoki rezultat na skali arogantnosti na rizična ponašanja koja mogu ometati naše odnose s drugima u poslovnom okruženju? U kolikoj smo mjeri svjesni toga kada funkcioniramo pod stresom ili pritiskom? Ovo su neka od pitanja kojima se bavimo u okviru Hogan certifikacijsk

Bori se ili bježi („fight or flight“) osnovna je obrambena strategija životinja, ali i ljudi kad se nađu u opasnosti. Ovisno o situaciji, počnu se boriti ili pobjegnu od onoga što predstavlja opasnost. Ponekad se nastoje prikriti i stopiti s okolinom ili se potpuno umiriti, tako da ostavljaju dojam da nisu živi. Ipak, nekad im je oružje arogancija.

Rat živaca – arogancija kao obrambeni štit (H2)
Sigurno ste već vidjeli psa koji juri za mačkom. Ova trka obično završi tako da se mačka popne na drvo ili na neko povišeno mjesto, gdje je njezin progonitelj ne može dosegnuti. A što se dogodi kada ne može pobjeći, nego je pas stjera u kut? Okreće se prema njemu, sva se nakostriješi. Doima se „za dva broja“ veća, korpulentnija i jača, glasno frkće i kesi zube, a kandže su joj na prednjim šapama isukane poput bodeža i ispružene prema psećoj njušci. Kao da šalje poruku: „Hajde, ako se usudiš, možda sam manja i slabija, no neću ti biti lagan plijen. I ti ćeš dobiti svoje! Ako ništa drugo, izgrepst ću te i izgristi.“
Prava „igra živaca“ u kojoj se mačka pravi veća i jača negoli stvarno jest. I to samo s jednim ciljem – da bi se obranila od napadača.

Osjećaj ugroženosti u poslovnom okruženju (H2)
A što kad umjesto psa i mačke imamo ljude u nekoj poslovnoj situaciji – zar ne postoji sličan obrazac ponašanja? Samo što „čovjek-mačka“ u takvoj situaciji umjesto frktanja i mahanja šapom s izvučenim kandžama, nastoji držanjem, načinom govora i sadržajem razgovora ostaviti dojam vrlo samouvjerene, kompetentne osobe koja zna što radi i sigurna je da ishod ide njoj u korist. Oni koji gledaju sa strane mogli bi ovakvo ponašanje doživjeti previše samouvjerenim, pomalo arogantnim.

Je li arogancija poželjna u poslovnom svijetu? (H2)
Arogancija je različito tumačena/opravdana u raznim kulturama. Čak su brojni akademici opisivali aroganciju na različite načine. Zaista zanimljiv i intrigantan pojam. Jeste li čuli za priču o perzijskom vladaru Kserksu, čija je vojska poražena upravo zbog njegove nadaleko poznate arogancije? Bio je enormno nadmen jer je bio uvjeren da je njegova vojska mnogo jača od grčke.
Što je, dakle, arogancija? Rječnici, enciklopedije i psiholozi koriste sljedeće sinonime za aroganciju: nadmenost, bezobzirnost, gordost.
Dekan Sveučilišta Akron (Summit) i koautor studije “Arrogance: A Formula for Failure“, Stan Silverman, sa svojim je kolegama, Aarti Shyamsunder iz tvrtke Kronos Inc. i Russellom Johnsonom sa Sveučilišta u Južnoj Floridi, proveo istraživanje. Ovo je važno istraživanje iznjedrilo tzv. Workplace Arrogance Scale (WARS), odnosno skalu arogancije na radnom mjestu.
Koji je zaključak istraživanja? Pokazalo je ono što je mnogima i logično – povezanost arogancije i egocentričnosti u proporcionalnom omjeru. Nadalje, arogantna je osoba manje spremna na dogovor i suradnju. Što je više arogantna, i kooperativnost slabi. No posebno je zanimljiva još jedna spoznaja do koje su došli autori istraživanja – arogantne osobe na radnom mjestu zapravo osjećaju strah/zavist od tuđeg uspjeha i njihovih kvaliteta. Upravo zato se žele predstaviti kao bolji, odnosno pozicionirati se „iznad svih“.

Jesu li samouvjerenost i arogancija sinonimi? (H2)
Ovi pojmovi zvuče srodno, ali su sadržajno ipak nešto drugačiji. Jezikoslovci ih razlikuju. Raščistimo odmah ovo nepravedno poistovjećivanje dvaju pojmova s različitim predznacima. Jedan je pojam + (plus), a drugi – (minus).
Glavna razlika leži u izvoru ponašanja. Tako tumači klinička psihologinja Leisa A. Bailey. Evo njezina pojašnjenja – samouvjerenost dolazi iznutra. Samouvjerena je osoba svjesna svojih prednosti i mana. Vrlo je realna kada su njezine kvalitete i slabosti u pitanju. Prihvaća neuspjeh kao životnu školu. Izvlači pouku i izlazi jača iz takve situacije. Također će priznati vlastite pogreške na poslu i to bez previše ispričavanja ili opravdavanja.
Što je onda s arogantnim osobama? Njihova arogancija potječe iz izvora velike nesigurnosti. Može biti i posljedica vanjskih podražaja: bogatstva, diplome, pozicije na poslu ili društvenog statusa. Iako tako ne djeluje, samopoštovanje arogantne osobe često nije veliko. Takve osobe ne žele i ne znaju priznati vlastite pogreške. Egocentrične su. Stalno su u potrazi za potvrđivanjem da su dobre. Kočopere se vlastitim, ali često i tuđim uspjesima (kolega, podređenih), pripisujući sebi njihove zasluge. To je razlog zašto ih ljudi izbjegavaju u širokom luku i zašto su njihovi međuljudski odnosi na poslu, ali i u privatnom životu, tako površni.

Kako ispitati razinu arogantnosti? (H2)
U sklopu Hogan HDS upitnika (Hogan Development Survey) jedna od skala nosi naziv AROGANTNOST. HDS upitnik usmjeren je na dobivanje uvida o ponašanju i reakcijama koje pokazujemo kada smo pod stresom ili naglašenim pritiskom, a visok rezultat na skali arogantnosti ukazuje na to da okolini često ostavljamo dojam pretjeranog samopouzdanja, nekoga tko nije sklon priznati grešku, čuti savjet ili kritiku.
Dakle, je li arogantnost čin istinskog pokazivanja snage ili se ispod toga krije nešto drugo? Ukazuje li visoki rezultat na skali arogantnosti na rizična ponašanja koja mogu ometati naše odnose s drugima u poslovnom okruženju? U kolikoj smo mjeri svjesni toga kada funkcioniramo pod stresom ili pritiskom?
Ovo su neka od pitanja kojima se bavimo u okviru Hogan certifikacijskog treninga. Javite nam se na: kontakt@lq.hr da bi saznali više.

Autor: Igor Kovač, LQ Assessment&HR Consulting