Još malo o kognitivnoj disonanci ili kiselo grožđe

Znate li basnu o lisici i grožđu? Gladna lisica naišla je na vinovu lozu koja se ovila oko stabla brijesta i na kojoj je rodilo slasno grožđe. Stane lija razmišljati kako da dođe do hrane koja joj je skoro nadohvat, no ipak previsoko za nju. Kad bi imala krakove kao žaba mogla bi skočiti do grozda, a kad bi imala krila mogla bi poletjeti u vis do njega. Ali nema. I što sad? Lija je, uvidjevši da se neće moći dočepati grožđa, samoj sebi dala dovoljno uvjerljivo i prihvatljivo viđenje situacije zaključivši da je grožđe ionako previše zeleno te je sigurno i kiselo, a ona jede samo zrelo grožđe.

Uvedimo u ovu priču još jedan lik – vlasnika vinove loze. On želi svoje grožđe što bolje prodati pa ga je nahvalio i kod lisice pobudio još veću želju. Traži da mu lisica donese med iz obližnjeg pčelinjaka kao naknadu za grožđe. Lisica se primi posla, sruši pčelinjak s drveta na tlo i dočepa se meda, no pčele je svu izbodu. Od vlasnika vinove loze zauzvrat dobije nekoliko grozdova nedozrelog i kiselog grožđa. Navali na grožđe koje joj se u početku činilo vrlo kiselo i nevrijedno truda, no što ga je više jela postajalo je sve slađe, a u glavi se oblikovao sud da je ipak vrijedilo silnih uboda pčela.

Što se zbivalo u glavi lisice? Uvjerivši samu sebe da je grožđe kiselo lisica time neće smanjiti osjećaj gladi, no ublažit će frustraciju uzrokovanu time što ne može doći do hrane. Također, dočepavši se grožđa, nakon silnih uboda pčela, nagradu isprva doživljava kao nerazmjernu uloženom trudu, ali što ga više jede, grožđe joj se čini sve slađe i vrijedno truda. Zašto?.  

Ustraje li na stavu da je grožđe do kojeg ne može doći slasno i poželjno, vrlo vjerojatno će se osjećati nezadovoljno i frustrirano. Nezadovoljstvo i frustriranost javit će se i prilikom jedenja kiselog grožđa koje je dobila u zamjenu za med, osim ako u glavi „presloži“ viđenje i doživljaj situacije. Promjenom viđenja situacije i vrednovanja vlastitog ponašanja, moći će ponovno uspostaviti stanje kognitivne ravnoteže. Proglasivši grožđe kiselim smanjila mu je poželjnost i vrijednost, a kad je došla do grožđa koje je stvarno kiselo, uvećala mu je vrijednost i poželjnost proglasivši ga slađim nego li je stvarno.

Ove obrasce ponašanja sigurno možete prepoznati i u svakodnevnim situacijama, na poslu ili u privatnom životu (npr. prilikom shopinga), a oni nam služe kao obrambeni mehanizmi kojima si život „činimo podnošljivijim“, „štitimo“ sami sebe u situacijama koje nas frustriraju ili su nam stresne.

Dublji i širi uvid u vlastita ponašanja i reakcije, koje se aktiviraju u izrazito stresnim situacijama ili prilikom dugotrajnije izloženosti pritiscima, kao i kakav utjecaj to ima na naše odnose s drugima, možete dobiti kroz Hogan razvojni test (Hogan Development Survey – HDS).

Autor: Igor Kovač, LQ Assessment&HR Consulting