Posljednjih godina burnout ili sindrom sagorijevanja na radnom mjestu postaje sve veći problem zbog kojeg menadžeri i zaposlenici sve češće izostaju s posla. Djelatnici na zamjeni, u većini slučajeva, teško mogu nadoknaditi angažman i znanje kvalitetnih zaposlenika koji su, zbog sagorijevanja na poslu, završili na kraćem ili dužem bolovanju. Znate li da je već 2019. godine Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) prepoznala burnout kao veliki problem te ga uvrstila u Međunarodnu klasifikaciju bolesti (ICD-11)? Riječ je o profesionalnom fenomenu, što znači da ga se izravno povezuje s radom.
Poslodavci bi se morali zapitati kako se njihovi zaposlenici nose sa stresom na poslu i jesu li opterećeni brojem ili zahtjevnošću radnih zadataka.
LQ vam pomaže da prepoznate simptome izgaranja na poslu kako kod sebe tako i kod svojih djelatnika. Donosimo korisne savjete kako ublažiti stres, izbjeći burnout te kako se suočiti s njime.
Što je zapravo burnout?
Prema definicijama koje su iznijeli Bakker i Demerouti te Maslach, Schaufeli i Leiter, izgaranje na poslu psihološki je sindrom koji se javlja kada su zaposlenici izloženi pretjeranom, stresnom radnom okolišu, visokim zahtjevima posla te malim resursima. Radi se o potpunoj emocionalnoj, fizičkoj i mentalnoj iscrpljenosti. To je stanje u kojem nam se, ne samo veliki problemi, već i mnogo manji, čine nerješivima. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) definira ga kao sindrom koji je posljedica kroničnog nereguliranog stresa i frustriranosti, uglavnom na poslu.
Tko je najizloženiji burnoutu?
Medicinska statistika kaže da su najizloženije:
- tzv. pomagačke struke – liječnici, medicinske sestre, socijalni radnici, učitelji, odvjetnici, policajci, novinari
- rukovoditelji – menadžeri
- djelatnici koji rade na poslovima s niskom kontrolom nad poslom i stalnim visokim poslovnim zahtjevima
- osobe koje preuzimaju veliku odgovornost na sebe
- osobe čije zanimanje podrazumijeva izvršavanje zadataka u zadanim rokovima (deadlines)
- osobe čija su zanimanja opasna po zdravlje i život
- zanimanja koja uključuju emocionalni napor (emotional labour).
Kao što vidite, menadžer je, nažalost, među najstresnijim zanimanjima.
Zanimljivo je istraživanje provela medijska kompanija Captivate network uspoređujući otpornost na stres i burnout između muškog i ženskog spola. Zaključak je sljedeći – muškarci se više brinu za svoje zdravlje i opće stanje na poslu, uzimaju više predaha i odmora za sebe, zbog čega su manje izloženi izgaranju. U svakom slučaju, bolje se nose sa stresom na poslu.
U postocima to izgleda ovako – muškarci:
- 35% više uzimaju kratki predah tek toliko da se odmore
- 25% više uzimaju odmor tijekom dana za obavljanje svojih privatnih aktivnosti
- 7% više koriste pauzu za šetnju
- 5% više koriste stanku za ručak.
Istraživači smatraju da ova statistika donekle objašnjava zašto žene češće i ranije dožive burnout na radnom mjestu od muškaraca. Dok su one mentalno ugroženije, jači spol je podložniji fizičkom obolijevanju od stresa. Kod žena su najviše izložene riziku zaposlene žene s djecom, a među njima mlade majke.
Prelijevanje burnouta na privatan život
Prelijevanje burnouta u privatnu sferu života gotovo da postaje obrazac ponašanja. Sindrom ostavlja posljedice ne samo na fizičko i mentalno zdravlje zaposlenika, već su i članovi obitelji žrtve burnouta jer su izloženi: frustracijama, ljutnji, cinizmu…
Osoba koja izgara na poslu vrlo brzo može početi osjećati anksioznost ili lako pasti u depresiju te se otuđiti od bliskih osoba. U slučaju nesanice, zbog strke s rokovima, mnogi posežu za lijekovima za spavanje na svoju ruku ili za nedozvoljenim stimulansima, kako bi ostali što više budni i “osjetili lažni” radni elan.
Simptomi koje možete prepoznati su: fizički i emocionalni umor, nesanica, nedostatak fokusa, bijes, čangrizavost, zajedljivost, negativnost, konstantno negativni komentari te drastična promjena osobnosti.
Stres – glavni uzročnik burnouta
Burnout nastaje zbog stresa. Stres podrazumijeva skup nespecifičnih odgovora organizma na bilo kakvu prijetnju izvana ili stresor. Kronični stres doprinosi razvoju kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa. On je razlog zbog kojeg čak 60-80% zaposlenika posjećuje liječnika.
Koliko je stres opasna situacija, govori nam podatak da je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila stres na radnom mjestu svjetskom epidemijom. U posljednjih desetak godina stres se drastično povećao zbog krize, rata i pandemije. Plaćamo danak svojim fizičkim i mentalnim zdravljem, a stalna izloženost stresu na poslu mnoge vodi ravno u burnout.
Kako se opterećenost poslom odražava na kvalitetu izvršavanja radnih zadataka?
Kada smo pod stalnim pritiskom, da nešto moramo obaviti, ili da nam sve vrijeme nešto visi nad glavom, da se vuku repovi neodrađenih zadataka zbog iznenadnih i urgentnih poslova, počinjemo ubrzano odrađivati posao kako se ne bi probio zadani rok, pri čemu se dosta griješi.
Menadžera ili zaposlenika kojem prijeti burnout prepoznat ćete po nedostatku entuzijazma. Nedostaje mu radnog elana i energije. Ne vidi smisao svog rada. Često je frustriran i stalno je u stresu. Nadređeni i kolege uočavaju: dezorijentaciju, pad koncentracije, apatiju, nepopustljivost u odnosima, nestrpljivost, nesnošljivost, konfliktnost i preosjetljivost.
Što kažu psiholozi rada, a što medicina o burnoutu?
Medicina upozorava – burnout negativno utječe na fizičko i mentalno zdravlje.
Stres na poslu okidač je za:
- moždani i srčani udar – izaziva srčane aritmije
- narušavanje mentalnog zdravlja
- visoki tlak
- probavne smetnje – gastritis
- kronične glavobolje i migrene
- bolove u mišićima i zglobovima
- poremećaj menstrualnog ciklusa
- anksioznost i depresiju.
Burnout se javlja kada organizam osjeti prisustvo više stresora kojima je istovremeno izložen duže vrijeme.
Branka Novosel, stručnjakinja za neuroedukaciju, napominje da je od iznimne važnosti prepoznati na vrijeme simptome izgaranja na poslu. Problem leži u tome što ga ljudi često brkaju s umorom. Psiholozi ga uspoređuju s kroničnim umorom, ali naglašavaju kako se kod izgaranja na radnom mjestu događa promjena stava prema poslu.
Burnout – faze sagorijevanja na poslu
- Medeni mjesec
Faza ispunjenosti. Posao nas veseli, s voljom dolazimo na radno mjesto. Entuzijastični smo i nijedan radni zadatak ne predstavlja nam problem.
- Realnost
Faza u kojoj progledavamo. Idilična slika radnog mjesta polako iščezava. Osjećamo da se pred nas postavljaju sve zahtjevniji zadaci koji nisu u opisu radnog mjesta te da se naš trud ne cijeni dovoljno, iako radimo više nego prije. Uočavamo nekolegijalnost, ogovaranja i sabotaže. Dolazimo ranije, a odlazimo sve kasnije s posla. Javlja se frustriranost. Čini nam se da radimo uzalud, ne samo zato jer nam nitko ne plaća prekovremene sate, nego zato što nismo dobili ni hvala, što smo izdvojili svoje slobodno vrijeme za dobrobit tvrtke. Nezadovoljstvo je evidentno.
- Razočaranje
U začaranom smo krugu iz kojeg ne vidimo izlaz, osjećamo bespomoćnost. Sve smo frustriraniji. Nervozni smo i kronično umorni. Debljamo se ili mršavimo. Muči nas nesanica. Ljuti smo i krivimo druge za svoju situaciju. Kritični smo prema nadređenima i kolegama. Anksioznost i depresija te druge bolesti pojavljuju se kod mnogih.
- Alarm
Osjećaj potpune mentalne i fizičke iscrpljenosti, neuspjeha i nesposobnosti za promjene u životu. Gubitak samopouzdanja i vjere u sebe. Mnogi ne vide svrsishodnost svog života. Javlja se osjećaj uzaludnosti i besciljnosti što vodi u suicidalne misli kod labilnijih osoba. Potrebno je potražiti stručnu pomoć.
4 faze suočavanja s burnoutom
- identificiranje sindroma sagorijevanja – prepoznavanje stresora u radnom okruženju, ispitivanje udruženosti više stresora na radu sa sindromom izgaranja
- pronalaženje načina kako se nositi sa sagorijevanjem
- izbjegavanje burnouta/stresa – usredotočite se na rad, argumentirajte svoje mišljenje, naučite reći “NE”, promjena posla ili stava prema njemu, postavljanje granica i striktno držanje svojih odluka
- oporavak – aktivan društveni život i hobiji
Kako organizacija može prevenirati burnout zaposlenika?
Organizacija na raspolaganju ima više mogućnosti kako pomoći svojim zaposlenicima. Osim intervencija na organizacijskoj razini, to mogu biti intervencije na individualno‐organizacijskoj te individualnoj razini.
Bolje je spriječiti bolovanje, nego liječiti posljedice burnouta.
Zato je prevencija radnog stresa najbolji put da poštedimo zaposlenike od sagorijevanja na poslu. Tu nam od velike pomoći mogu biti:
- profesionalna selekcija
- profesionalno usavršavanje
- redizajniranje radne okoline
- smanjenje obujma posla.
Poslodavcima i menadžerima preporučuje se praćenje čimbenika koji induciraju stres u radnoj okolini. Primarne intervencije podrazumijevaju redukciju tih stresora na radnom mjestu. To može biti reduciranje pojedinačnog radnog opterećenja ili pak redizajniranje poslova.
Sekundarne intervencije podrazumijevaju pomoć pojedincima u nošenju sa stresorima na radnom mjestu. To su mindfulness ili treninzi efikasnih načina suočavanja sa stresom.
Tercijarne intervencije su tzv. programi pomoći zaposlenicima, a podrazumijevaju: podršku te savjetovanje zaposlenicima u vidu razgovora sa psihologom.
Zaposlenicima od velike koristi mogu biti: relaksacija, meditacija, vježbanje, kognitivno‐bihevioralna terapija, savjetovanje, treninzi vještina i slično.
Mnoge tvrtke koje vode brigu o svojim zaposlenicima na vrijeme prepoznaju znakove sagorijevanja na poslu. Odlučuju se za sve popularniju tehniku pomoći – mindfulness. Prakticira se u najvećim korporacijama poput Googlea te na vodećim sveučilištima: Harvardu, Stanfordu, Oxfordu i Cambridgeu. Očito je da djeluje!
Tihi otkaz kao obrambeni mehanizam ili protest
Prakticirate li tihi otkaz odnosno radite tek onoliko koliko je potrebno da biste zadovoljili minimalne standarde, zbog čega vam ne prijeti otkaz, pribjegavate metodi obrambenog mehanizma ili svojevrsnog protesta protiv pretjerano velike odgovornosti i zahtjevnosti posla koju vam nadređeni nameću. Ako vas muče nesanice, imate noćne more, nemate apetit ili pretjerano posežete za grickalicama i hladnjakom usred noći, osjećate iracionalni strah, imate osjećaj krivnje, stalno ste umorni i loše raspoloženi te osjećate opću slabost, polako tonete u svijet apatije, ne mareći za posao.
Ako predosjećate da vam je burnout za petama, prevenirajte ga. Evo, kako!
8 koraka prevencije burnouta
- Naspavajte se!
Znate li da je nesanica jedan od prvih simptoma burnouta? Ako smo nenaspavani, mozak ne radi optimalno. Odraslima treba 7-9 sati sna da bi mogli funkcionirati.
- Šetnja ne samo da je dobra za fizičko zdravlje, već i za mentalno. Razbistrite misli i otpustite nagomilani stres šetnjom gradskim ulicama, ili još bolje, odlaskom u prirodu.
- Redovito vježbanje smanjuje stres, sprječava pad kognitivnih sposobnosti, poboljšava pamćenje te utječe na bolju produktivnost.
- Humor pomaže u nošenju sa stresom.
Ima brojne pozitivne kratkoročne i dugoročne učinke. Okružite se pozitivnim i duhovitim osobama ili čitajte zabavna štiva i gledajte komedije.
- Naučite reći NE!
Počnite to primjenjivati kad god vidite da vam je nešto previše za odraditi, oduzima vam mnogo vremena ili je prezahtjevno za vas. Ne (pre)uzimajte previše odgovornosti na sebe!
- Nagrađujte se za svaki manji i veći uspjeh.
Stvorite ritual vlastitog nagrađivanja za svaki dobro odrađen projekt ili zadatak. To mogu biti male stvari, npr. ako danas uspijete nadoknaditi zaostatke od jučer, počastite se dobrim ručkom.
- Postavite pravila!
To mogu biti odluke da: ne radite kod kuće ili vikendom, e-poštu ne čitate putem do posla, pauzu koristite za odmor, a ne za dovršavanje zadataka…
- Organizirajte posao i vrijeme
Gubitak kontrole nad nagomilanim poslom može izazvati frustracije. Zato je organizacija pola dobro odrađenog posla.
Kako se burnout zaposlenika reflektira na poslovanje tvrtke?
Kada “sagorjeli” zaposlenik više doista ne može raditi te mu liječnik propiše bolovanje radi psihičkog i fizičkog odmora, poslodavac je primoran naći dostojnu zamjenu, što iziskuje vrijeme i dodatne troškove. Znate li da je dugotrajno bolovanje zbog stresa, sagorijevanja i depresije najbrže rastuća kategorija odštetnih zahtjeva u Europi?
Naći u kratko vrijeme kvalitetnu zamjenu ravno je dobitku na lotu, pogotovo kada je riječ o specifičnim zanimanjima, koje traže usko stručno znanje ili vještine, za čije je svladavanje potrebno neko određeno vrijeme. A proizvodnja mora ići nesmetano dalje. Ta karika poslova u proizvodnom lancu ne smije biti prekinuta jer narudžbe stoje na stolu.
Zašto bi trebalo redefinirati burnout?
Pandemijska godina 2020. sve je promijenila iz stuboka – kako privatan, tako i profesionalan život. Naš se odnos prema radu drastično promijenio zatvaranjem ureda, tvornica, salona… Rad od kuće otvorio nam je novi pogled na profesiju, naše radno mjesto i uvjete rada.
Naime, mnogi su, zbog straha od gubitka posla, neki od dosade, a treći zbog povećanog obujma posla, počeli raditi prekovremeno kod kuće, što je izazvalo dodatni stres. Nemamo svi idealne uvjete za rad u vlastitom domu. Nekome nedostaje radni stol, nekome radna soba. Nemoguće je kvalitetno razgovarati s klijentima i kolegama online kada vam djeca trčkaraju po sobi, a članovi obitelji glasno gledaju TV. Zbog konflikta u obitelji, stres vezan za posao se potencira.
Rachelle Stone, životna trenerica i terapeutkinja koja radi s ljudima koji su doživjeli burnout, zato predlaže redefiniranje pojma burnouta.
Stručna pomoć uvijek je dobrodošla kad je burnout u pitanju
Trebate li stručnu pomoć kako reorganizirati poslovanje ili savjetovanje oko pristupa zaposlenicima, LQ je tu za vas. Naučite prepoznati sagorijevanje kod sebe i svojih zaposlenika, obratite nam se u slučaju da trebate podršku na poslu u vidu individualnog coachinga – LQ coachevi su certificirani od strane Academy of Executive Coaching i stoje vam na raspolaganju za svaki savjet koji vam je potreban.