Osjećaju li se vaši zaposlenici sigurno na svom radnom mjestu?

Jeste li se ikada zapitali kakav je osjećaj sigurnosti kod zaposlenika u vašoj radnoj organizaciji? Ako niste, vrijeme je da to provjerite. Psihološka nesigurnost može biti velika prepreka za učinkovito poslovanje. Sve dok osjećaj sigurnosti nije prisutan kod zaposlenika, zaboravite na produktivnost. Strah od gubitka radnog mjesta, neizvjesnost zbog kašnjenja plaća ili mobbing mogu izazvati ogroman stres s kojim se pojedinci ne mogu nositi. Upravo je zato osjećaj psihološke sigurnosti jedan od glavnih preduvjeta za zadovoljstvo i ostanak/zadržavanje zaposlenika u tvrtki.

Osjećaj sigurnosti prije svega!

Osjećaj sigurnosti temelji se na procesima u našem mozgu, koji su usko povezani s:

• emocionalnim stanjima
• kognitivnim stanjima.

Spada u osnovne ljudske potrebe. Ima evolucijsku podlogu u nagonu za preživljavanjem.

Kako inače u životu postižemo sigurnost? Kako razvijamo osjećaj sigurnosti? Mirnim (su)životom bez opasnosti. Kada osjećaj sigurnosti izostane, ne možemo se fokusirati ni na što drugo. Jednostavno ne funkcioniramo kako treba ni privatno ni poslovno.

Onoga trenutka kada zaposlenik osjeti da može bez straha iznijeti svoje mišljenje, koje nije povoljno za kolegu ili nadređenog, možemo ustvrditi da u njegovoj radnoj organizaciji vlada demokratičnost, zbog čega je psihološka sigurnost na vrlo visokoj razini. Zaposlenik će vrlo otvoreno podijeliti svoje zamisli. Bez ustručavanja će predložiti promjene kako bi se poboljšalo poslovanje. Diskusije i zastupanje suprotnih mišljenja uz valjanu argumentaciju ne gledaju se kao konflikt, već kao težnja da se izrodi najbolje rješenje za tim i tvrtku.

Psihološka sigurnost podrazumijeva i priznavanje vlastitih pogrešaka bez straha od posljedica. 

Osjećaj sigurnosti osnovna je čovjekova potreba

Iako često ne razmišljamo svjesno o tome, podsvjesno nam je jako važno da se osjećamo sigurni, ma gdje god se nalazili ili išli. Budući da smo okruženi na poslu ljudima koji nisu naš osobni odabir, već odabir poslodavca, moramo se navikavati na različite kulture i odgoj koji zaposlenici nose od kuće. Netko burno reagira, pa se zaposlenici koji nisu navikli na svađe i povišene tonove, ne osjećaju ugodno ili se počinju bojati i osjećati ugroženo. 

Osjećaj sigurnosti jest vrlo složena emocija. Psihologija ističe kako ovisi o različitim elementima. Svejedno je gdje se nalazili i što radili, važan nam je osjećaj sigurnosti, a ekonomsko blagostanje tu ne igra presudnu ulogu.

Tako je pokazala studija koja je istraživala subjektivnu percepciju sigurnosti među pojedincima dok noću sami hodaju ulicama u različitim državama, a koju je objavio Adventourely, blog za putovanja. Rezultat je taj da mi Hrvati možemo biti ponosni. Naime, prema toj je anketi Hrvatska najsigurnija država s visokom stopom sigurnosti 74,63. Iza nje slijede: Slovenija, Island, Gruzija, Švicarska.

Promjene donose nesigurnost

Sva živa bića teže osjećaju sigurnosti. Čovjek teži tome i u poslovnom okruženju, ne samo u privatnom životu. Ali ni planet ni život nisu statični. Ono što je uvriježeno, što nam je poznato, ulijeva nam sigurnost. Panta rhei ‒ sve se mijenja ‒ kaže Heraklit. Stalna samo mijena jest. Zaposlenici se mogu osjećati nesigurno ako su često pod stresom zbog planiranih, a još više iznenadnih neplaniranih promjena, koje su nužne zbog gibanja na tržištu, kako se ne bi zaostajalo za konkurencijom.

Kako zaposlenicima predstaviti promjene kao benefit?

Provjerite kakav stav imaju vaši zaposlenici prema promjenama. Ako su promjene velike te iziskuju dodatan trud, rad i vrijeme, zaposlenici će početi pružati tihi otpor, tj. tihi otkaz, ili odrađivati posao u grču. Odbijanje promjena zapravo je strah od promjena. U tom grmu leži zec. Promjena donosi nešto novo, nepoznato, neistraženo, a kad smo na takvu terenu, osjećamo se nesigurno.

Kad imate kompas koji vas navigira u nepoznatom kraju, osjećate se sigurnije. Zamislite da ste usred guste šume bez kompasa. Od panike ste zaboravili kako se određuju strane svijeta s onime što vam priroda daje. Preplavljuje vas osjećaj nesigurnosti, a nesigurnost izaziva stres i strah od neizvjesnosti, mrkle noći i onoga što ona nosi sa sobom.

Kako biste umirili svoje zaposlenike i uspjeli kod njih zadržati osjećaj sigurnosti, objasnite im da se promjena ne događa bez planiranja i da imate situaciju pod kontrolom. Predstavite im cilj promjene i recite im kakve rezultate očekujete u određenom periodu. Počet će stvarati koncept napretka u svojoj glavi. Znat će u kojem se smjeru kreću.

Važno je najaviti svaku promjenu uz valjane argumente, dati zaposlenicima realan rok i ostvarive ciljeve. Osjećaj sigurnosti u tom se slučaju neće bitno narušiti. Ako im još potvrdite da znate što radite i da će tvrtka prosperirati, objeručke će prihvatiti i velike promjene. Dolazimo do onoga o čemu stalno govorimo na coahingu ‒ treba znati prenijeti poruku na pravi način. Važno je komunicirati.

Budite uvijek na raspolaganju za svoje zaposlenike!

Pokažite svoju emocionalnu i socijalnu inteligenciju.

Neka vam empatija bude jedan od vodećih “alata” rukovođenja. Ako zaposlenici osjete da razumijete zašto se brinu i boje te da nastojite racionalno objasniti ili pokušati eliminirati nelagodu i strah, njihova će se nesigurnost malo pomalo topiti.

Kad trebate nekoga kritizirati, učinite to asertivno. Nema mjesta teškim riječima. Objasnite što ne valja i dajte odmah prijedlog za poboljšanje. Iskoristite svaku formalnu i neformalnu priliku u kojoj zaposlenici mogu i žele ispričati svoju priču i izraziti osjećaje.

Saznajte koje su 4 zone psihološke sigurnosti na radnom mjestu!

Zona komfora ili udobnosti

U zoni udobnosti vlada kolegijalnost i otvorenost, ali tu nedostaje izazova, zbog čega timovi ne rade velike pomake. Kada smo u zoni komfora, naš se mozak opušta. Gotovo da radi na autopilotu. Zato su nam i kognitivne aktivnosti svedene na minimum.

Zona učenja

U zoni učenja zaposlenici aktivno surađuju i uče te obavljaju nove složene zadatke postižući visok stupanj učinkovitosti. U ovoj se zoni mozak aktivira. Obrađujući nove podatke (informacije) stvara nove neuronske veze. Želite li osigurati rast tvrtki, morat ćete prvo osigurati rast i razvoj zaposlenicima, a oni mogu jedino rasti kad su u ovoj zoni sigurnosti.

Zona tjeskobe

U zoni tjeskobe zaposlenici nevoljko isprobavaju nove stvari, ne žele tražiti pomoć ili dijeliti ideje, dovodeći na taj način i samo poslovanje u pitanje. Kada se nalazimo u zoni tjeskobe? Kada se suočavamo s prevelikim rizicima ili izazovima. Tada smo preplavljeni negativnim emocijama (strah, nelagoda, tjeskoba, velika nesigurnost). U poslovanju je ovo dvostruko negativno jer se zaposlenici počinju osjećati nesposobnima za suočavanje s promjenama i izazovima ili nedovoljno kvalificiranima za određene zadatke i projekte.

Zona apatije

Kada je zaposlenik u zoni apatije, to se osjeti na radnom mjestu. Iako je fizički prisutan na poslu, duhom je odsutan. Kakve koristi imate od zaposlenika koji je tu, a nije tu? Dok je na bolovanju, naći ćete mu zamjenu. No što učiniti sa zaposlenikom koji redovito dolazi na posao, a ne odrađuje ga kako treba ili ga uopće ne odrađuje? 

Prepoznajte tihi otkaz na vrijeme ‒ neulaganje truda, demotiviranost, nepreuzimanje odgovornosti… Ako nemamo pred sobom dovoljno izazovnu situaciju koja bi nas potaknula na rad, tj. motivirala, mozak će otići u zonu apatije jer se osoba dosađuje, stagnira. Bez motivacije i želje za napretkom kod zaposlenika nećete moći daleko dogurati s timom.

Kako na osjećaj sigurnosti reagira mozak?

Kada se osjećamo ugroženo ili smo u zoni tjeskobe, dio mozga zadužen za obranu i reakciju na stres, tzv. amigdala, postaje preaktivna. Kako se to reflektira na naše ponašanje? Počinjemo osjećati anksioznost i strah. Nismo u stanju dobro prosuđivati jer nam je smanjen kapacitet za razmišljanje i donošenje odluka. A to nam je u poslovanju jako važna stavka.

Kada se nalazimo u zoni učenja, osjećamo se sigurno, a dio mozga odgovoran za razmišljanje, planiranje i donošenje odluka, moždani korteks, postaje aktivniji. Kako se to odražava na posao? Zaposlenik postaje produktivniji, ali i kreativniji.

Zaključak o zonama sigurnosti

Da rezimiramo, radno okruženje u kojem zaposlenici imaju osjećaj sigurnosti jedan je od preduvjeta za pozitivan odnos prema poslodavcu i poslu.

Unaprjeđuje se poslovanje zbog povećane produktivnosti i dobre radne klime.

Nastojte zaposlenike uvesti u zonu učenja, koja je najpoželjnija zona. Uz vas, kao mudrog lidera i podržavajuću organizacijsku kulturu, razvit će osjećaj sigurnosti na svom radnom mjestu.

Osigurajte krug sigurnosti

Znate li što je krug sigurnosti?

Koncept je razvio poznati američki psiholog i psihoterapeut Aaron Beck, usredotočivši se na koncept ljudskih uvjerenja i načina na koji utječu na naše viđenje i doživljaj svijeta. Psiholog je istaknuo da su naša uvjerenja zapravo duboko ukorijenjena u mozgu te da ih katkad nismo svjesni. Razvio je kognitivnu terapiju kao oblik liječenja. Terapija pokazuje važnost kognitivnih procesa u formiranju naših emocija i ponašanja. Prolazeći kroz nju uočavamo kako naše misli utječu na naše osjećaje i postupke.

Primijenimo li taj koncept za stvaranje psihološke sigurnosti u tvrtki, možemo primijetiti da zaposlenici grade vlastite stavove i mišljenja o radnoj okolini u kojoj se nalaze. Osjećaju li se sigurno i uvaženo, stvorit će pozitivne obrasce razmišljanja i ponašanja. Bit će mnogo samopouzdaniji. U protivnom, razvit će negativne obrasce razmišljanja i osjećaja, što za posljedicu uvijek ima nepoželjno ponašanje. Činjenica je da se zaposlenici, koji se osjećaju sigurno na radnom mjestu, mogu dobro fokusirati na posao ne razmišljajući o eventualnim negativnim  posljedicama.

Što kažu istraživanja o osjećaju sigurnosti?

Amy Edmondson i njezini suradnici proveli su 1999. godine istraživanje koje se usredotočilo na to kako psihološka sigurnost utječe na učenje i poboljšanje izvedbe u zdravstvenoj skrbi. Pokazalo je da timovi s višom razinom psihološke sigurnosti znatno bolje uče, zbog čega postižu i bolje rezultate u odnosu na radne timove s nižom razinom psihološke sigurnosti.

Newman i suradnici  proveli su 2017. godine istraživanje koje se fokusiralo na to kako psihološka sigurnost utječe na kreativnost u timovima. Pokazalo je da timovi s višom razinom psihološke sigurnosti imaju dosta veću sklonost prema inovacijama i kreativnosti.

U kakvom su odnosu osjećaj sigurnosti i rukovođenje?

Način na koji upravljate timom bitno utječe na stvaranje psihološke sigurnosti. Kako biste osigurali psihološku sigurnost svojim zaposlenicima, stvarajte poticajno radno okruženje. Uključite ih u odlučivanje u određenim segmentima poslovanja. Zaposlenici vole da se njihov glas čuje i uvažava. To jako utječe na samopouzdanje. Pazite da nekom svojom reakcijom ili postupkom ne narušite postignuto samopouzdanje ili ugrozite njihov osjećaj sigurnosti.

Je li fluktuacija zaposlenika posljedica nesigurnosti na radnom mjestu?

Jedan od razloga odlaska iz tvrtke jest upravo osjećaj nesigurnosti na radnom mjestu. Ako je zaposlenik u dugovima ili ima kredit koji mora mjesečno otplaćivati, a plaća je neredovita, preplavit će ga osjećaj nesigurnosti te se probuditi želja za sigurnijim radnim mjestom s većim i redovitim primanjima.

Istraživanja su pokazala da doista postoji vrlo jaka veza između manjka psihološke sigurnosti i visoke stope fluktuacije zaposlenika. Nitko se ne voli osjećati nesigurno. Ako im ne osiguramo mirnu i sigurnu radnu luku, zaposlenike stavljamo na veliku muku. Otplovit će prvim brodom nade u bolje sutra na neku isplativiju poslovnu destinaciju, koja će im pružiti sve uvjete za psihološku sigurnost.

Osim utjecaja na produktivnost, kvalitetu rada te brzinu donošenja dobrih odluka, osiguravanje psihološke sigurnosti na radnom mjestu krucijalno je pitanje i za smanjenje stope fluktuacije zaposlenika, a posebice za zadržavanje najvrjednijih pojedinaca u timu.

Saznajte kako postići psihološku sigurnost u svom radnom kolektivu na našoj edukaciji

Program Psihološka sigurnost namijenjen je svim poslodavcima i menadžerima koji se bore s velikim odljevom zaposlenika iz tvrtke, svjesni da promjene moraju započeti od glave. Na ovom ćete programu naučiti: što sve spada u psihološku sigurnost, kako objektivno utvrditi trenutačne razine psihološke sigurnosti (PSI), interpretirati rezultate uz pomoć certificiranog interpretatora, formulirati smjernice za daljnji razvoj tima i izraditi akcijski plan.

Osigurajte svojim djelatnicima sigurnu poslovnu luku uz naš program Psihološka sigurnost.