Team building – atraktivnim programom do timskog duha

Je li team building pomodarstvo poslovnog svijeta ili se pokazao kao korisna metoda održavanja i razvijanja dobrih međuljudskih odnosa u tvrtki? Prema mišljenju psihologa, doista pomaže timovima da bolje funkcioniraju. Menadžeri i zaposlenici također potvrđuju korisnost zajedničkog druženja s kolegama izvan radnog vremena te izvan tvrtke. Kako kaže Levi, program team buildinga fokusira se na nekoliko stvari: 

• neformalno druženje pojedinaca iz tima 
• razvoj međuljudskih odnosa 
• rješavanje problema u timu. 

Što je zapravo team building?

Team building podrazumijeva dobro osmišljene programe poticajnih putovanja i aktivnog odmora ili zabavno-edukativnih evenata i poslovnih igara. Putničke agencije imaju već osmišljene programe za team building, no isto tako mogu prema željama i potrebama poslodavaca pripremiti originalni program putovanja i aktivnosti za zaposlenike. 

Turističke agencije nude team building uglavnom kao sportsko-rekreacijske pakete kojima se nastoji stvoriti jača kohezija tima i na taj način gajiti dobre kolegijalne odnose među zaposlenicima. 

Otkuda ideja o team buildingu?

Britanski istraživač, psiholog te savjetnik za menadžment, Raymond Meredith Belbin, najpoznatiji po menadžmentu timova, smatra se ocem i guruom team buildinga. 

On je 1960-ih provodio istraživanje vezano za Administrative Staff College u Henley-on-Thamesu, koje je postalo temelj njegove prve knjige – Management Teams: Why they succeed or fail. Knjiga je objavljena 1981. godine i ubrzo je postala klasik jer govori o Apollovom sindromu, koji je definirao i otkrio sam Belbin. 

Što je Apollov sindrom?

Riječ je o fenomenu vrlo sposobnih pojedinaca koji kao grupa loše rade jer se previše upliću u destruktivne rasprave te uvjeravaju druge da su u pravu. Odluke koje donose na grupnoj razini nemaju potrebnu koherentnost. Ne uzimaju u obzir druga mišljenja ili pak izbjegavaju sukobe, čime se pridonosi lošem timskom radu, a u konačnici i rezultatu. 

Zašto baš naziv Apollov sindrom? Belbina je inspirirala nesreća svemirske letjelice Apollo koja je izgorjela 1967. godine tijekom probe. Taj ga je događaj ponukao na razmišljanje o ulozi pojedinaca i tima u ishodu projekta. Prateći sportske momčadi, zaključio je da timovi s najboljim pojedincima ne postižu redovito najbolje rezultate te ne osvajaju uvijek prvenstva. Primijetio je da uspjeh ipak leži u nečemu drugome, a to je timski duh.  Najveća svjetska imena nogometa okupljena u jednom timu ili reprezentaciji ne garantiraju osvajanje prvenstva. Primjer za to je slavni Real Madrid koji je, unatoč tomu što je kupio sva najveća imena nogometa u to vrijeme, doživio sportski debakl. Zato je Belbin ustvrdio da nogometne momčadi ne bi trebale biti sastavljene isključivo od driblera. 

Kako je Belbinovo istraživanje razvilo i pratilo team building?

Tijekom istraživanja podjednako se zanimao za: 

• grupno ponašanje 
• individualno ponašanje zaposlenika. 

Budući da nije imao razrađenih teorija o timovima, zatražio je pomoć trojice znanstvenika: 

• Billa Hartstona – matematičara i međunarodnog šahovskog majstora 
• Jeanne Fisher – antropologinje koja je proučavala narode Kenije 
• Rogera Mottrama – psihologa rada. 

Stavili su pred sebe izazov koji je zamišljen kao sedmogodišnji zadatak. Nudili su zaposlenicima tri poslovne igre godišnje, a u svakoj je sudjelovalo osam timova. Stručna četvorka imala je zadatak tijekom svakog sastanka promatrati, kategorizirati i bilježiti različite doprinose svakog zaposlenika unutar tima. 

Belbinov najveći praktični doprinos predstavljaju: 

• klasifikacija devet skupina ponašanja 
• upitnik kojim se određuje kako se članovi tima ponašaju u međusobnim interakcijama. 

Otac teorije timskih uloga

Belbinov Management Teams predstavlja zaključke iz njegova rada nastalog na spomenutom istraživanju – proučavanju interakcije članova timova tijekom poslovnih igara na Henley Management Collegeu. Među ključnim zaključcima bila je pretpostavka da učinkovit tim ima članove koji pokrivaju osam ključnih uloga u upravljanju timom i načinom na koji obavlja posao. Kasnije je dodao i devetu ulogu. 

Belbinova definicija timskih uloga kaže da je to tendencija da se ponašamo, doprinosimo i koreliramo s drugima na točno određen način. 

Belbinove uloge predstavljaju zadatke i funkcije u samoupravljanju aktivnostima tima. Devet timskih uloga predstavljaju devet grupa ponašanja. Na temelju Belbinovog modela devet timskih uloga, menadžerima koji razvijaju timove savjetujemo da osiguraju uvjete u kojima bi svaku od devet uloga mogao obavljati zaposlenik koji je član tima. Kompatibilne uloge može obavljati svaki član tima. Druge uloge tj. poslovi su više-manje nekompatibilni pa se smatra da će njih dobro obavljati ljudi s različitim skupinama ponašanja. Belbin ne tvrdi da u timu mora biti devet pojedinaca, već u njemu može biti barem tri-četiri zaposlenika koji su sposobni odrađivati te uloge.  

Ovo je istraživanje pokazalo da su najuspješniji timovi sastavljeni od raznolike kombinacije ponašanja. Da bismo izgradili timove s visokim učinkom, nužno je da svako od devet ponašanja primjenjujemo u odgovarajuće vrijeme. 

“Vrste ponašanja u koje se ljudi uključuju su beskonačne. Ali raspon korisnih ponašanja, koja daju učinkovit doprinos učinku tima, je konačan. Ta su ponašanja grupirana u određeni broj povezanih klastera, na koje se odnosi pojam timska uloga”. (Belbin) 

9 timskih uloga

Znate li da postoje testovi za identificiranje idealnih timskih uloga? 

Kriteriji podjele na timske uloge su: 

• društvene uloge 
• uloge koje razmišljaju 
• uloge akcije ili zadataka. 

Koje su Belbinove uloge?

1. Istraživač resursa – Resource Investigator 

2. Timski radnik – Teamworker 

3. Koordinator – Co-ordinator 

4. Originalni mislilac – Plant 

5. Nadglednik – procjenjivač – Monitor Evaluator 

6. Specijalist – Specialist 

7. Modelator – Shaper 

8. Primjenjivač – Implementer 

9. Finišer – Finisher 

Vrste team buildinga po Westu  

Prema Michaelu A. Westu, razlikujemo 5 osnovnih vrsta team building programa. U svojoj knjizi Effective Teamwork: Practical Lessons from Organizational Research piše kako svaka vrsta programa zahtijeva poseban pristup, metode i zadatke. Napominje da bismo trebali definirati koja vrsta programa odgovara profilu našeg radnog kolektiva prije odabira team buildinga. 

• Pokretanje tima 

Ovaj je team building namijenjen timovima koji tek počinju s radom, kada se zaposlenici međusobno upoznaju te kada im se dodjeljuju radni zadaci i uloge. Pokretanje tima podrazumijeva: utvrđivanje zadaće tima, razvoj komunikacije, osiguravanje povratne informacije svim zaposlenicima o njihovom uspjehu te motiviranje članova. Iskustvo kaže da je team building namijenjen pokretanju kvalitetnog tima najbolje provesti brzo negdje nakon njegova formiranja kako bi se ljudi upoznali u neformalnim uvjetima, ne bi bili pod stresom te kolege doživljavali kao opasnu konkurenciju. 

• Praćenje učinka 

Želite li promišljati o problemima, ulogama, načinima rada i procesima unutar tima, ova vrsta team building programa može biti korisna. Pomaže unaprjeđivanju timske učinkovitosti, povećava svijest o prednostima te vještinama koje posjeduje, ali i slabostima i problemima. Kada postoji problem u timu, preporučuje se što više učesnika tijekom ovog team building programa, kako bi se problem sagledao iz različitih perspektiva, a prijedlozi za unapređivanje bili što relevantniji. 

• Identificiranje problema 

Ova vrsta team building programa fokusira se na pronalaženje uzroka neuspješnosti tima. Na temelju diskusije ili anonimnog iznošenja mišljenja, identificira se problem, a tim koristi prikladne strategije kako bi u budućnosti izbjegao slične nesporazume, nesuglasice ili konflikt. 

• Rješavanje problema vezanih za zadaće tima 

Pojavi li se u timu neki specifičan problem u procesu izvršavanja projekta, ovaj team building potiče na zajedničko promišljanje o problemu, razvijanje učinkovitih strategija rada te traženje i pronalaženje optimalnog rješenja. 

• Posredovanje u međuljudskim odnosima 

Cilj ove vrste team building programa jest poticanje pozitivne atmosfere unutar tima i rad na poboljšanju odnosa među članovima. Fokus je na: podršci, ozračju unutar tima, napredovanju članova tima i rješavanju konflikata. 

Vrste team buildinga po Leviju 

Daniel Levi 2011. godine donosi ponešto drugačiju podjelu team buildinga: 

• Postavljanje ciljeva 

Team buildingom nastoji se potaknuti proces postavljanja ciljeva, čime bi se rasvijetlila svrha tima. Definiraju se specifični ciljevi i zadaci tima, izrađuje plan rada te razvijaju kriteriji za evaluaciju postignutog. 

• Definiranje uloge 

Ovaj oblik team buildinga kreira aktivnosti u svrhu shvaćanja: uloge pojedinaca u timu, grupnih normi i pravila te zajedničkih odgovornosti članova tima. Ovdje ističemo jednu veliku osobnu korist za zaposlenike jer svaki može vidjeti sebe kroz prizmu ostalih zaposlenika. Tako dobivaju jasniju i objektivnu sliku o vlastitom radu te im pomaže da razviju poželjno ponašanje. 

• Unapređivanje interpersonalnih vještina 

Usklađivanje nastojanja članova tima, poboljšanje odnosa te unapređivanje vještina potrebnih za rad u timu, predstavljaju glavnu svrhu i ciljeve ovog vida team buildinga. Od posebne koristi je sudjelovanje stručnog suradnika, vanjskog objektivnog promatrača. 

• Izgradnja kohezije 

Team building ima za ciljeve sljedeće: poboljšanje odnosa među članovima tima, uspostavljanje povjerenja te razvoj grupnog identiteta. 

• Rješavanje problema 

U fokusu ovog team buildinga jesu: identifikacija, analiza i pokušaj rješavanja već postojećih problema. Levi se ovdje približava Westovu mišljenju. 

Svrha team building programa

Na temelju napisanog možemo zaključiti da su osnovni ciljevi team buildinga: 

• podsjećanje tima na njegove zadatke 

• poboljšanje odnosa među članovima tima. 

Levi ističe kako zaposlenici trebaju naučiti koordinirati svoj trud zajedno s ostalim članovima tima te težiti tome da funkcioniraju kao tim, a donošenje odluka, rješavanje problema te pregovaranje samo su neke od sposobnosti koje članovi mogu naučiti. Ako su problemi grupe vezani za manjak navedenih sposobnosti, potrebno ih je podučiti procesima međuljudskih odnosa, ne bi li kompletni tim ispravno funkcionirao. 

Jedan od zadataka team buildinga je stvaranje kohezije unutar tima radi postizanja timskog duha i kreiranja kvalitetnih međuljudskih odnosa među članovima tima. Na taj način učvršćuje se moral tima, povećava povjerenje i suradnju te razvija timski identitet, a upravo stvaranje jedinstvene zajednice pomaže u razvoju osjećaja pripadnosti timu, kako smatra Levi. 

West pak upozorava kako timovi u kojima vlada kohezija ne moraju nužno biti i uspješni, ali da uspjeh povećava koheziju unutar tima. A, team building je odličan alat da se stvori ili pojača kohezija. 

Kada se preporučuje team building?

Poslodavac obično izražava želju za team buildingom kada želi nagraditi svoj kolektiv za iznimne rezultate tijekom godine ili za odlično odrađen projekt. 

Uoči li menadžer da u kolektivu ne vlada dobra atmosfera zbog narušenih odnosa ili da je ponestalo radnog elana zbog zasićenosti poslom, naročito ako se radi o jednoličnim radnim zadacima, team building nameće se kao dobra metoda popravljanja neskladnih odnosa ili unošenja promjena u radne zadatke. 

„Može se reći da uspješni timovi daju više nego što bi dao svaki pojedinac, ali što je još važnije, daju više nego što iznosi prosti zbroj pojedinačnih postignuća, potencijala i kompetencija.“  

(Kobolt, Žižak) 

Jasni pokazatelji da je team building potreban timu

Činjenica je da mnoge institucije malo čine za razvoj svojih timova. Požele li promijeniti nešto u svom pristupu, preporučujemo da obrate pažnju na evidentne pokazatelje da je grupi potreban team building, a oni su prema Leviju sljedeći: 

• nekvalitetno obavljanje zadataka 
• učestale pritužbe 
• konflikti među članovima grupe 
• nedorečene i neshvaćene odluke 
• apatija i opća nezainteresiranost 
• nedostatak inicijative, inovacija i učinkovitog rješavanja problema 
• nesvrsishodni sastanci. 

Trebate li pomoć oko planiranja i sastavljanja aktivnosti za team building?

Aktivnosti team buildinga kreiraju se kako bi povećale funkcioniranje čitavog tima, a da biste ih što kvalitetnije sproveli u djelo, potrebno je istražiti koji su zaposlenici: 

• dobri u preuzimanju vodstva 
• dobri u razvijanju planova za izvršavanje zadataka 
• sposobni i kompetentni najkvalitetnije izvršiti povjerene im zadatke. 

Pri sastavljanju programa treba imati na umu kako je svaki zaposlenik zasebna jedinka koja ima jedinstvene sposobnosti, preferencije i razmišljanja, zbog čega je od posebne važnosti program team buildinga prilagoditi timu. 

Team buildingu prioritet treba biti razvoj osjećaja pripadnosti grupi. Tako Hayes ističe kako članovi grupe koji se ne povežu dovoljno ili se ne nađu na istoj valnoj duljini, ne funkcioniraju kao tim, a to znači da je nemoguće postići zacrtani cilj. 

Team building nisu samo vesela i zabavna putovanja zaposlenika na jedan ili više dana. On je mnogo više od toga i preporuka je da se svakodnevno odvija. 

Aktivnosti team buildinga podrazumijevaju, kao što smo već napisali, jednodnevne ili višednevne izlete, ali isto tako: 

• organizirana druženja čitavog kolektiva 
• proslave prilikom posebnih prigoda 
• razne radionice. 

Kako vam LQ može pomoći?

Nadamo se da vas je naš blog potaknuo da o team buildingu promišljate na drugačiji način i ne doživljavate ga kao nepotrebno rasipanje novaca na zabavu zaposlenika, kao što misli dio poslodavaca. Ako želite stručno mišljenje o aktivnostima koje bi bile optimalne za vaš tim, obratite se LQ stručnjacima za HR podršku. Uz  programe HR konzaltinga te Centra za procjenu i razvoj možete procijeniti svoj tim, njegove vrijednosti i nedostatke te na temelju toga kreirati team building. 

U sklopu HR konzultinga možete birati 2 programa: 

• HR podrška za mala i srednja poduzeća 
• Ispitivanje organizacijske kulture. 

U sklopu Centra za procjenu i razvoj programa možete odabrati: 

• Assessment aktivnosti 
• Spiralna dinamika 
• 360 Feedback – nudi feedback radionice nakon provedene procjene te izradu plana razvoja za pojedinca i grupe. 

Nepobitno je da je team building iznimno korisna metoda u menadžmentu ljudskim potencijalima jer potiče kolektivni duh. Jačajte timski duh na kreativan način uz kvalitetan team building program i LQ savjetnike.