Zašto su kreativnost i originalnost važni za uspjeh na poslu?

Postoje dva puta do uspjeha, tako barem tvrde psiholozi. Jedan je konformizam, a drugi originalnost. Koji ste put vi odabrali? Potičete li tim na kreativnost i originalnost? Iznose li vaši zaposlenici slobodno svoje ideje ili idu linijom manjeg otpora?

„Dobro mi je. Odradim svojih osam sati, ne mučim se previše i plaća svakog mjeseca uredno sjeda na račun. Što mi više treba?“

Je li vam poznat ovaj mindset?

Kako menadžer može sebe natjerati da iziđe iz ovakvog mentalnog sklopa?

Nažalost, tako razmišlja i većina zaposlenika. Kako ih pomaknuti s mrtve točke? Kako ih motivirati?

Otvorite se novom pogledu na život i svijet oko sebe! Dopustite sebi i zaposlenicima kreativnost i originalnost. Otvorenost novim idejama ‒ growth mindset preduvjet je za razvoj, kako pojedinca tako i tvrtke u kojoj taj pojedinac radi.

Zašto konformizam koči i sprječava razvoj?

Psiholozi Todd Lubart i Robert Sternberg konstatirali su da je znanstveno dokazano kako ljudi koji postignu prosječan uspjeh postaju manje kreativni. Promatrajući to iz perspektive biznisa i radeći s brojnim menadžerima, i mi možemo to potvrditi. Zašto je tome tako? Želja za uspjehom i strah od neuspjeha, koji je prati, bili su glavne prepreke nekim od vodećih menadžera zaduženih za reorganizaciju. Baš zato što su bili zabrinuti zbog održavanja stabilnosti i težili postići konvencionalne ciljeve, nisu se odvažili biti originalni. Prepustili su se struji konformizma.

Konformizam je slijepo slijeđenje konvencionalnog puta i održavanje statusa quo. Tako ga opisuje Adam Grant, autor knjige „Kreativci“, u kojoj nastoji odgovoriti na pitanja kako i zašto nonkonformisti pokreću svijet. Riječ je o bestseleru iz područja popularne psihologije, koji je svojedobno bio na prvom mjestu top-liste najprodavanijih knjiga „New York Timesa“.

Želite li se izvući iz čahure konformizma, svakako vrijedi pročitati ovo štivo, koje potiče na kreativnost i originalnost, pogotovo ako ste menadžer!

Kreativnost i originalnost krče put prema poslovnom uspjehu

Svakako je lakše ići utabanim putem konformizma gdje vas ne očekuju neugodna iznenađenja. Originalnost vrlo često podrazumijeva hrabrost. Teško se zalagati za avangardne i inovativne ideje kojima idete protiv struje u društvu, svojoj okolini ili radnom okruženju.

U većini tvrtki ne potiče se originalnost. Pojedina su društva koncipirana tako da njeguju status quo bojeći se novoga i napora koje postizanje tog novoga zahtijeva od pojedinca, tima ili društva općenito. Poslovanje je više-manje šablonizirano i ne izlazi se izvan okvira. Ne njeguje se out of the box koncept razmišljanja.

Tako je koncipiran i obrazovni sustav u većini zemalja, pa i u Hrvatskoj. Zatire se originalnost tjerajući učenike i studente da se ukalupe. Već smo odmalena trenirani da prihvaćamo zadane vrijednosti i norme zdravo za gotovo i da ih ne propitkujemo. Na nastavi se znatiželjna djeca ušutkavaju jer se nastavni program mora izvesti do kraja sata, a za eventualne debate oko određenih pitanja nema vremena. Ograničava se sloboda misli i djelovanja jer se robuje školskom kurikulumu.

Teško je onda i od zaposlenika, koji su usmjeravani na put konformizma od malih nogu, očekivati velike ideje, a kamoli hrabrost da ih iznesu. Primijetite li da vaši zaposlenici imaju dobre ideje, potičite ih na brainstorming, dajte im vremena i slobodu da jasno iznose svoje mišljenje. To će cijeniti i bit će spremniji na suradnju te na veći angažman.

U poslovanju je važan vuja de želite li pokrenuti promjene

Kreativan lider koji potiče originalnost kod sebe i zaposlenika sklon je propitkivanju, pa i odbacivanju zadanih rješenja, kako bi sebi i timu oslobodio prostor za istraživanje boljih opcija. To je vuja de.

Da, dobro ste pročitali, nije ni zabuna ni tipfeler. Termin vuja de suprotan je od francuskog deja vu.

Deja vu je susret s nečim novim što nam se čini poznato, kada nam se učini da smo neku situaciju već vidjeli ili proživjeli.

Vuja de podrazumijeva obrnutu situaciju. Suočavamo se s nečim poznatim, ali na to gledamo iz nove perspektive, što nam omogućava da steknemo novi uvid u poznati problem. Iskakanje iz okvira, out of the box način promišljanja o problemima i rješenjima vodi prema naprijed.

Vuja de i out of the box uz veliki angažman pojedinaca u timu, ali i tima kao cjeline, najvažniji su za stvaranje inovativnih proizvoda i usluga.

Zašto kreativci pokreću svijet?

Kreativnost je spoj poznatog i novog ili kombinacija već postojećeg na drugačiji način. Možemo reći da je to nova perspektiva poznatog. Teško da se danas može u potpunosti izmisliti nešto još neviđeno, nešto što u sebi nema elemente postojećih proizvoda/usluga ili iskustva poznatih strategija, ovisno u kojem smo području kreativni.

Na ljude utječe okolina, učimo i upijamo od drugih, katkada posuđujemo svjesno, a katkada nesvjesno, potom svoje misli kombiniramo i stvaramo nove ideje koje su korisne za nas, društvo ili radnu organizaciju.

Grant definira originalnost kao uvođenje i promicanje ideje koja je relativno neuobičajena unutar određene domene, a ima potencijal da poboljša stanje u njoj. Ističe kako počinje kreativnošću, odnosno stvaranjem koncepta koji je nov i koristan.

Kreativni ljudi preuzimaju inicijativu da svoju viziju pretvore u stvarnost. Zato je važno i da na rukovodećem mjestu bude vizionar, odlučan kreativac koji će nastojati slijediti viziju tvrtke, ali još važnije, njome „zaraziti“ radni tim. Kada tim diše unisono, vođen određenim ciljem ili vizijom, uspjeh neće izostati. Radni rezultati bit će daleko bolji nego kod konformistički orijentiranog tima, koji ima samo menadžera, ali ne i lidera u istoj osobi ‒ vođu koji inspirira.

Zašto ne morate biti prvi u svojoj branši da bi vaša tvrtka postigla uspjeh?

Svi teže biti prvi u sportu, najbolji u razredu, najbolji djelatnik mjeseca, pionir u svojoj industriji, najbolji menadžer u svojoj kategoriji… Istina je da se pamte prvi u sportu, no život u drugim područjima djelovanja funkcionira ipak malo drugačije. Najbolji đak ili student često ne postaje najbolji liječnik ili menadžer. Znanje i vještine su, dakako, jako bitne, ali stav i odnos prema životu i poslu, odnosno mindset igra najveću ulogu u poslovnom uspjehu neke osobe.

Peter Golder i Gerard Tellis, marketinški istraživači, proveli su istraživanje koje se bavilo usporedbom uspjeha tvrtki pionira i onih koje su kasnije nastale. Bilo je to vrlo opsežno istraživanje za čije su potrebe analizirali stotinjak robnih marki iz 36 kategorija.

Rezultati su bili iznenađujući. Tvrtke pioniri imale su stopu neuspjeha 47 %, a tvrtke koje su nastale kasnije samo 8 %. Nadalje, pionirima je vjerojatnost od propasti tvrtke bila 6 puta veća u odnosu na konkurenciju. U slučaju da prežive bankrot, tvrtke pioniri u prosjeku bi zauzele samo 10 % tržišta, a konkurencija koja se inspirirala njihovim proizvodima/uslugama i kreativno ih redizajnirala, odnosno poboljšala njihove performanse, zauzela bi 28 % tržišta.

Zapanjujuće je da loši aspekti toga što ste prvi na tržištu zapravo u većini slučajeva prevladavaju u odnosu na prednosti te pozicije. Prema istraživanjima, pioniri ponekad ugrabe veći komad torte na tržištu, ali imaju manje šanse za preživljavanje i postižu manji profit.

Stoga, ne zamarajte se pozicijom drugog ili trećeg na tržištu, nego gledajte gdje konkurencija griješi i poučeni njezinim iskustvom, prevenirajte manjkavosti svog novog proizvoda na samom početku njegove realizacije. Tako ćete privući nove korisnike i oduzeti šnitu tržišne torte tvrtki pioniru. Uspjet ćete se nametnuti kao robna marka i možda zasjesti na vodeću poziciju u svojoj industriji.

Jesmo li imitatori ili kreatori?

Uvriježeno je mišljenje da se tvrtke koje kasnije stižu na tržište, a imaju sličan proizvod ili uslugu kao tvrtka pionir, smatraju imitatorima. No, Grant drži da taj stereotip ne drži vodu. Tvrtke koje nisu pioniri ne žure se izići na tržište kako bi što prije zadobile pažnju potrošača, već mudro čekaju svoju priliku da donesu na svjetlo dana kvalitetan novi proizvod. On je možda inspiriran originalnim proizvodom tvrtke pionira, ali ima bolje performanse jer je kreativni tim učio iz grešaka svoje konkurencije i u startu popravljao svoj prototip proizvoda. Tako su prevenirali ponoviti slabost originalnog proizvoda konkurencije.

Mnogo je primjera koji pokazuju kako je konkurencija pomela tvrtke pionire nakon samo nekoliko godina na tržištu. Što je razlog tome? Konkurencija je predano radila na revolucionarnim proizvodima, uslugama ili tehnologijama.

Dat ćemo vam samo jedan primjer. Tvrtka „Magnavox Odyssey „prva je na svjetskom tržištu ponudila igraću konzolu. Bilo je to 1972. godine. „Nintendo“ je došao na tržište nešto kasnije, a 1975. dobio je pravo na distribuciju „Odysseya“ za Japan, da bi tijekom narednih desetak godina istisnuo „Magnavox“ s tržišta zahvaljujući svom originalnom „Nintendo Entertainment Systemu“. Njegove igrice „Super Mario Bros“ i „Legenda o Zeldi“ pokorile su svijet.

Jesu li današnji mobiteli kopije prvog mobitela? Iako su se inspirirali njime, evidentno je da nisu, ali je jednako tako očito i da su daleko napredniji. Ideja je „posuđena“, ali su performanse originalne. Dakle, niste plagijator ako ste jednu uslugu podigli na viši nivo pružajući svojim klijentima bolje korisničko iskustvo.

Korištenje poznatog u novom okruženju na inovativan način nije imitiranje nego kreiranje, naravno ako niste većinu toga doslovno plagirali. Tada možete biti tuženi od strane inovatora originalnog proizvoda. Zato, dajte mašti na volju i stvorite originalan proizvod koji nije kopiran, nego je samo inspiriran nečime.

Imaju li kreativnost i originalnost veze s godinama?

Kreativnost i originalnost, prije svega, ovise o našem načinu razmišljanja. Ekonomist David Galenson proučavajući kreativne ljude, uočio je dva potpuno različita načina inoviranja ‒ konceptualni i eksperimentalni.

Konceptualni inovatori tvorci su velikih ideja, koji započinju s njihovom realizacijom. Eksperimentalni inovatori rješavaju probleme metodom pokušaja i pogrešaka, zapravo uče u hodu i tako razvijaju svoju ideju. Zanimljivo je da nemaju specifično rješenje na samom početku svog projekta, nego samo rade na problemu. Ne planiraju unaprijed kao konceptualni kreativci, već dolaze do spoznaja tijekom projekta.

Galenson konceptualne inovatore naziva sprinterima, a eksperimentalne maratoncima. Te poredbe jasno signaliziraju kako funkcioniraju jedni, a kako drugi kreativci. Pogledamo li biografije Nobelovaca iz područja ekonomije, konceptualni inovatori svoje najutjecajnije radove dovršili su u 43. godini, a eksperimentalni mnogo kasnije ‒ u 61. godini. Stoga, za kreativnost i originalnost godine nisu važne, ne igraju apsolutno nikakvu ulogu. Ne opadaju s godinama, kako je uvriježeno u javnosti.

To potvrđuje i jedno od istraživanja koje se bavilo anonimnim izlaganjem mišljenja i davanjem slobode zaposlenicima da sami organiziraju mjesto na kojem će ostavljati svoje ideje. Stariji su zaposlenici uvelike prednjačili i po kvantiteti i po kvaliteti ostvarivih ideja. Zapravo, najvrjednije su prijedloge dali stariji zaposlenici do 55 godina.

Kreativnost i originalnost u menadžmentu potiču druge na veći angažman

Teško je izuti se iz udobnih cipela konformizma i uskočiti u nove, koje će vas u početku možda malo žuljati dok se ne prilagodite, ali će vam kasnije priuštiti mnogo više prilika za uspjeh. Razvijajte growth mindset!

Njegujte svoju kreativnost i originalnost, ali ih potičite i kod svojih zaposlenika! To će vam se višestruko isplatiti. Oni će biti zadovoljniji, a kad su zadovoljni, onda su motivirani, inspirirani i angažirani za rad, pa samim time postižu i bolje radne rezultate.

Ako ne znate otkuda biste krenuli, svratite na našu Leadership akademiju, usko specijalizirani trening za višu i visoku razinu menadžera, na kojem ćete otići stepenicu više u svom rukovođenju. Važno je da ste se odlučili promijeniti i da ste spremni na osobni rast i profesionalni razvoj, a tada ćete osloboditi svoju kreativnost i moći postići originalnost u rukovođenju.

Upisi su u tijeku.

Dobro nam došli!