Sve se češće posljednjih godina nameću pitanja o teškoj, a ponekad i izazovnoj komunikaciji s pripadnicima generacije Z, kako u privatnom životu tako i na poslu. Da bismo uopće mogli ostvariti komunikaciju s njima, osobito dobru komunikaciju, prvo i osnovno što stoji pred nama starijim generacijama je zadatak da upoznamo zoomere.
Tko je generacija Z? Što je to što motivira pripadnike te generacije, što vole, a što ne vole? Kakav im je sustav vrijednosti, čemu daju prednost a što im je nevažno?
Nakon što saznamo sve te aspekte, trebamo se zapitati zašto tako promišljaju o svijetu, ljudima i poslu. Nije nimalo lagan zadatak, ali mi vam ga možemo maksimalno olakšati kroz program za voditelje Gen Z timova. U trajanju od šest modula ovaj program za organizacije započinje upravo tom temom.
Tko su, dakle, zoomeri, odnosno pripadnici generacije Z? Zašto nam se možda čine najmanje razumljivom od svih dosadašnjih generacija? Djeluje li vam kao da su zoomeri izgubljeni u stvarnom poslovnom prostoru i vremenu, a istodobno potpuno uronjeni u digitalni svijet? Jesu li doista „izgubljeni u prijevodu”? I mogu li se u tom prijevodu ponovno pronaći?
Odgovore na ova pitanja možete potražiti tijekom prvog modula našeg programa za voditelje generacije Z „Tko je generacija Z – izgubljeni i nađeni u prijevodu“. Naši coachevi, koji imaju iskustvo rada sa zoomerima, otkrit će vam male tajne za otvaranje vrata u svijet ove generacije.
Kada nešto ili nekoga dobro upoznamo, lakše se s time hvatamo u koštac. Ili naprosto shvatimo da taj koštac i nije bio tako velik problem. Problem je možda bio u našem pristupu i unaprijed stvorenim mišljenjima.
Prihvaćanjem različitosti i asertivnim pristupom generaciji Z možete uveliko unaprijediti radnu klimu te povećati motiviranost i angažiranost najmlađih zaposlenika. Moramo biti svjesni svojih i njihovih životnih vrijednosti, stavova i svjetonazora. Približavanjem generaciji Z činite dobro ne samo zoomerima kao zaposlenicima, već i čitavom radnom kolektivu sastavljenom od različitih generacija.
Da bismo došli do odgovora, potrebno je zagrepsti po prošlosti, odnosno baciti pogled na razvoj ljudske vrste. U svom radu „Generacija X, Y ,Z… tehnologija, mentalno zdravlje i odgoj“ autorice mr. Andreja Radić, dipl. soc. radnica, mr. sc. Lucija Sabljić, dipl. soc. ped., mr. sc. Snježana Šalamon, dipl. soc. radnica, ističu kako se ljudska povijest odvija u generacijskim ciklusima koji se izmjenjuju otprilike svakih 20 godina, pri čemu svaki nosi svoje specifičnosti.
Te razlike nisu slučajne. Lokalni i globalni događaji, kao i društvena klima u kojoj pojedina generacija odrasta, snažno oblikuju ljude rođene unutar istog vremenskog okvira. Upravo zato njihova iskustva odrastanja, kao i društveni kontekst u kojem se formiraju, često dijele brojne sličnosti.
Prema autoricama, danas u svijetu razlikujemo sedam generacija:
Važno je naglasiti da ova podjela ne služi etiketiranju generacija, već opisuje širi društveni i evolucijski obrazac. Ljudi se mijenjaju kroz generacije, a s njima se razvija i društvo. Raspravu o tome napredujemo li ili nazadujemo kao vrsta ostavit ćemo sociolozima, antropolozima i psiholozima.
Ovdje smo kako bismo bolje razumjeli najmlađu generaciju radne snage na tržištu rada, međusobno se približili i našli na pola puta na obostrano zadovoljstvo.
Danas možemo parafrazirati stih Antuna Branka Šimića „Pjesnici su čuđenje u svijetu“ tako da riječ pjesnici zamijenimo riječju zoomeri.
Dakako da nisu svi zoomeri identični. Te se nijanse osobito dobro primjećuju između zoomera rođenih 1995. i onih 2012. godine. Naime, zoomeri danas imaju između 13 i 30 godina. Prirodno je da tinejdžeri i formirani ljudi koji su već neko vrijeme na tržištu rada ne mogu razmišljati i ponašati se na isti način. To svakako treba uzeti u obzir, pa nije preporučljivo pripadnike generacije Z strogo ukalupljivati u ladice naših predrasuda. Raspon od gotovo 20 godina nikako nije zanemariv u jednom ljudskom životu. U međuvremenu se može dogoditi mnogo toga što utječe na pojedinca.
To je doista prva generacija koja ne poznaje vrijeme prije interneta. Često kažemo da su rođeni s gadgetima u rukama. Dok se starijim generacijama trebalo objašnjavati čemu služi miš, kako se pali i gasi računalo te koje su prečice za pojedine funkcije u Excelu, i za što je bilo potrebno dosta vremena da usvoje gradivo, generacija Z intuitivno pristupa digitalnoj tehnologiji. Nije ih strah isprobavati i istraživati njezine mogućnosti.
Zoomeri kupuju online putem aplikacija, a u trgovinama izbjegavaju blagajne s prodajnim osobljem. Preferiraju online ili automatske blagajne kako bi brže obavili kupnju, ali i izbjegli nepotreban razgovor, jer im komunikacija oči u oči nije omiljen način komunikacije.
Ono što je još zajedničko većini zoomera jest činjenica da su djeca generacije X, odnosno da su im oba roditelja pripadnici iste generacije te da u pravilu njeguju iste ili vrlo slične vrijednosti. U nekim ćete istraživanjima naići na zaključke kako su roditelji, u želji da svojoj djeci olakšaju odrastanje, ponekad nesvjesno pridonijeli stvaranju generacije koja je naviknuta na veći stupanj ugode i dostupnosti nego ranije generacije.
Nažalost, bilježi se porast izazova mentalnog zdravlja kod pripadnika generacije Z, što se često povezuje s osjećajem otuđenosti te promjenama u obrascima svakodnevne komunikacije i načinu provođenja vremena, uključujući intenzivno korištenje digitalnih uređaja i društvenih mreža. Postavlja se pitanje kako te promjene utječu na njihovo iskustvo u radnom okruženju te u kojoj mjeri dolazi do međugeneracijskih nesporazuma i različitih očekivanja. Također, otvara se pitanje osjećaja pripadnosti i povezanosti na radnom mjestu.
Jesu li pripadnici generacije Z doista usamljeniji u odnosu na prethodne generacije i što tome doprinosi, pitanja su koja i dalje zahtijevaju dodatna znanstvena istraživanja, osobito u području psihologije i organizacijskog ponašanja.
Zoomeri imaju online idole koje prate i dijelom oponašaju, a iza kojih ne stoje uvijek jasno vidljivi društveni, radni ili sportski rezultati. Često im se prikazuje stil života koji djeluje vrlo atraktivno i uspješno, uz dojam brze dostupnosti takvog načina života, što može utjecati na njihovu percepciju profesionalnih mogućnosti i uspjeha. Kada ih se pita što bi željeli biti jednog dana i čime bi se voljeli baviti, često se spominju zanimanja poput influencera na društvenim mrežama ili gamera u virtualnom okruženju. Kada ih pitate zašto, odgovori su sljedeći: influenceri i gameri dobro se zabavljaju, ne rade ništa konkretno, mnogo zarađuju i poznati su. Takva profesionalna stremljenja ponekad se razlikuju od očekivanja starijih generacija, uključujući roditelje te bake i djedove.
Dok starije generacije na takve aktivnosti često gledaju kao na dodatni ili povremeni oblik zarade, dio pripadnika generacije Z influencing i gaming industriju doživljava kao ozbiljne profesionalne opcije. Svjesni su iskustava svojih roditelja, koji su do financijske i stambene samostalnosti dolazili dugotrajnim radom i kreditnim zaduživanjem. Istodobno, sadržaji na društvenim mrežama često prikazuju brze uspjehe i životni stil obilježen putovanjima i luksuzom, što može oblikovati njihova očekivanja o radu i uspjehu.
Kako se generacija Z snalazi u poslovnim vodama i gdje se vidi na tržištu rada? To su teme kojima se bavimo na našem programu za vođenje generacije Z u radnom kolektivu.
Kao što smo mogli vidjeti, zoomeri često pridaju važnost vidljivosti i financijskoj sigurnosti, što im može biti važan čimbenik pri zapošljavanju. Ipak, mnogi od njih ističu kako novac nije presudan, već im je važniji odnos nadređenih i kolega prema njima. Dio zaposlenih pripadnika generacije Z navodi kako se ne osjeća dovoljno prihvaćeno ili shvaćeno u radnom okruženju, kako od strane nadređenih, tako i od strane kolega.
Nerealno je očekivati da će u svakoj kompaniji radni tim biti sastavljen isključivo od zoomera. Takav se scenarij može eventualno češće susresti u IT industriji. Više o generaciji Z i njihovoj radnoj etici možete saznati u našoj prošloj objavi.
Veća je vjerojatnost da će zoomeri doći u već posložen tim, pri čemu se tada može javiti izazov prilagodbe. Naime, novake se u nekim slučajevima, osobito kada posjeduju kompetencije i vještine koje nadmašuju one starijih, dugogodišnjih zaposlenika, može doživjeti kao svojevrsne „uljeze”. Ponekad dolazi do otpora ili nesklonosti u početnoj fazi njihova uključivanja u radni proces. To se može povezati i s činjenicom da pripadaju najmlađoj radno aktivnoj generaciji, što će se zadržati još neko vrijeme, sve dok na tržištu rada ne stasa generacija Alfa.
Pripadnici generacije Z u novom okruženju trebaju biti svjesni da će raditi s pripadnicima različitih generacija. S druge strane, i ostale bi generacije trebale nove zaposlenike što otvorenije prihvaćati u tim te ih uvesti u sustav vrijednosti, radnu etiku i organizacijsku kulturu.
U takvim situacijama menadžer ima ulogu mosta koji povezuje različite generacije. Nije presudno pripada li generaciji X, baby boomerima ili milenijalcima – u praksi se često susreću s vrlo sličnim izazovima u radu sa zoomerima, kao i njihove kolege menadžeri iz drugih generacija.
Zoomeri predstavljaju kvalitetan i važan resurs i na njih će se sve više računati u budućnosti, osobito s obzirom na to da čine značajan udio radne snage na globalnoj razini te su brojčano nadmašili baby bommere. Pitanje je hoće li poslodavci i menadžeri prepoznati njihove prednosti, ublažiti potencijalne izazove te im omogućiti radna mjesta ili projekte na kojima mogu pokazati svoju kreativnost.
Važno je imati na umu da su zoomeri generacija koja je odrastala u digitalnom okruženju te se u velikoj mjeri prirodno snalazi u online prostoru. Budući da se mnogi poslovni procesi danas odvijaju online, to im daje dodatnu prednost.
Kako biste bolje razumjeli razmišljanje pripadnika generacije Z, prepoznali njihov potencijal i potaknuli njihovu kreativnost, posavjetujte se s našim voditeljima tijekom programa posvećenog edukaciji menadžera koji upravljaju timovima sastavljenima od zoomera ili timovima u kojima oni čine manjinu ili većinu.
Već na prvom modulu počet ćete razumijevati kako generacija Z razmišlja i funkcionira u poslovnom okruženju.