Godišnji odmor i dokolica idealni su za razmišljanje o osobnom i profesionalnom razvoju

Svaki je čovjek svjestan i osjeća da mu snaga i kapacitet drastično padaju nakon nekoliko mjeseci rada bez godišnjeg odmora. Tijelo i um, koji se ne može više usredotočiti, daju znakove da im je potreban odmor. Dokolica je ono što će pomoći da se čovjek u potpunosti opusti ‒ tijelo odmori, a um re-kreira. To je vrijeme poniranja u sebe. Unutarnje previranje, a potom sabiranje, omogućuje da postanemo svjesniji svega u nama i oko nas. Iz toga izvire veća mogućnost samoodređenja i upravljanja sobom.

Tko ne bi želio dobro upoznati samoga sebe, spoznati svoje mogućnosti i proširiti horizonte? Stajanje u mjestu, status quo najgore je što se može dogoditi poduzetniku ili menadžeru jer konkurencija na tržištu rapidno nastavlja dalje. Educiranje je jedini način da steknemo nove vještine i znanje te da postanemo bolja, a potom i najbolja verzija sebe.

„Tko miruje, taj zahrđa!“

Preporučujemo naš trening program Practitioner Diploma in Executive Coaching. Prilika je to da i sami pokrenete vlastitu praksu coachinga. Zahvaljujući svom iskustvu i novostečenom znanju bit ćete sposobni dobro usmjeravati poduzetnike i druge menadžere.

Dokolica je temelj zapadnjačke kulture

Tako je u „Metafizici“ napisao Aristotel. Zapadnjačka kultura počiva na dostignućima antičkoga svijeta koji je dokolicu smatrao, ne samo sastavnim dijelom ideje o znanosti i obrazovanju, nego i životnim eliksirom. Čovjek u dokolici otkriva samoga sebe u svoj svojoj stvaralačkoj snazi. Pomaže mu da se izrodi životna mudrost, tzv. sapientia. Prema Aristotelu, čovjek radi da bi stekao dokolicu. U „Nikomahovoj etici“ napisao je da je blaženstvo u dokolici: „Lišavamo se dokolice kako bismo je stekli, kao što i rat vodimo da bismo imali mir.“  Razlikovao je običnu, „primitivnu“ dokolicu kao slobodno vrijeme za igru i zabavu od dokolice kao ozbiljenja života, što je posljedica odabira djelatnosti koje ga izdižu iz puke izmjene umora i odmora.

U njegovu je rječniku riječ sholé (σχολή) podrazumijevala vrijeme oslobođeno od rada. Danas bismo rekli ‒ slobodno vrijeme. No riječ je bila o stvarateljskoj dokolici. Suprotno tome, bila je asholia (άσχολΐα) ili težak rad običnih ljudi i robova.

Zanimljivo je da se iz riječi sholé u mnogim jezicima razvila upravo riječ škola ‒ temeljno mjesto odgoja i obrazovanja u raznim civilizacijama. Korijen učenja, dakle, zaključili bismo, leži u dokolici. 😉 Značenje pojma sholé pokrivalo je znatno šire područje: dokolica, mir, studij, škola, usporavanje, otezanje, zavlačenje….

Tijekom dokolice ljudi uče (in)direktno o sebi, o prirodi oko sebe, o drugima, ali bez knjige i bilježnice u ruci koje vrve definicijama.

Dokolica ‒ homo faber & homo ludens

Vodeći se primjerom Aristotela, Ciceron je govorio o dostojanstvenoj dokolici u svom djelu „De Oratore“, skovavši pojam „otium cum dignitate“. Filozofija progovara o dokolici kao o čovjekovu istinskom telosu, no ide i dalje ističući kako „ljenčareći“ čovjek može iskusiti svoje stvaralačke sposobnosti, odnosno svoj eros. I to je ono što ga doista čini humanim bićem.

Je li u dokolici čovjek samo homo faber? Ne, on je istovremeno i homo ludens.

Homo faber ili čovjek tvorac radi, stvara svojim rukama.  Homo ludens ili čovjek koji se igra  podrazumijeva čovjeka koji se voli igrati i koji je spreman na igru. U svom djelu istoimenog naziva nizozemski povjesničar kulture Johan Huizinga, analizirajući značaj igre za nastanak i razvoj kulture, naglašava da je igra, kao slobodna i stvaralačka aktivnost, suštinski dio ljudske prirode i kulture, a ne tek puka zabava. Igra je, ne zaboravimo, važan dio kreativnosti, ili čak njezin temelj, njezino ishodište.

Je li dokolica uzaludno potrošeno vrijeme?

Već od industrijske revolucije spominje se slobodno vrijeme kao suprotnost radnom vremenu. Čovjek je počeo mjeriti sve, pa tako i vrijeme. Sve je podređeno rezultatima. U poslovnom svijetu sve se mjeri i podređeno je profitu. Nameće se pitanje jesu li godišnji odmor i dokolica uzalud potrošeno vrijeme u očima biznisa? Nikako, vrijeme u dokolici nije izgubljeno vrijeme!

Znate li da radna učinkovitost ne ovisi isključivo o duljini vremena koje posvećujemo radu na nekom projektu ili radnom zadatku i trudu koji ulažemo, već i o vremenu kad ništa ne radimo? Čini li vam se (ne)logično?

Ako se bavite umnim poslom, a menadžerstvo jest ta vrst zanimanja, vrijeme za predah, stanku, odmor, kako god ga radije zvali, neophodno je da biste mogli biti produktivniji i kreativniji. Ideje ne nastaju pod presingom, one najbolje rađaju se u dokolici. U današnje doba predstavljaju najbolje prodavan proizvod. Stoga, dokolica nikako nije uzaludno potrošeno vrijeme, već naprotiv, vrijeme koje ima dodatnu vrijednost.

„Što je ribi voda – to je čovjeku vrijeme.“

(Geißler)

Čovjek, za razliku od ribe, ima sposobnost promišljanja o svom vremenu. On je taj koji odlučuje kako će ga živjeti, čemu će se u pojedinim periodima posvetiti i u kojoj mjeri. Ovdje treba napomenuti da nije baš svako slobodno vrijeme dokolica. Kad bi tome bilo tako, onda bi dokolica doslovno bilo bilo koje vrijeme slobodno od rada, pa bi se mogla zamijeniti raznim oblicima konzumerizma. Možda vas shopingiranje u slobodno vrijeme veseli, ali to nije dokolica. To nije poniranje u sebe i pronalaženja novog ja.

U dokolici leži sloboda, nema ograničenja vremena, nema pritiska rokova. Rasterećeni, ljenčareći u prirodi, okruženi gustom borovom šumom iz koje dopiru umirujući zvukovi ptičjeg pjeva i zrikavaca, možemo biti produktivniji razmišljajući o poslu, nego kad bismo to radili za svojim radnim stolom u uredu modernog zdanja dok nas ometaju zvukovi automobilskih sirena i kočnica s gradskih prometnica.

Gotovo da je zaboravljena svrha dokolice

Danas mnogi više ni ne razumiju što znači riječ dokolica. To je period ponovnog uspostavljanja ravnoteže u životu, postizanja suglasja sa sobom te okolinom i okolišem.

„Vrijeme koje nije doživljeno i proživljeno, nema nikakvu vrijednost – ono je beskorisno i besmisleno, ono je izgubljeno vrijeme.“ (Geißler)

Živimo u užurbanom svijetu gdje je vrijeme novac, a glavna deviza ‒  štedimo vrijeme ‒ provlači se kroz nove usluge i proizvode, koji nam omogućuju da brže i učinkovitije radimo svoj posao. Nažalost, neki proizvodi rade to tako dobro (AI) da će mnogima uštedjeti vrijeme, ali i oteti posao. Zapravo, to se upravo i događa. Budite ukorak s vremenom! Istražujte koji su noviteti na tržištu na kojem djeluje vaša tvrtka. Educirajte se i budite uvijek IN da vas vrijeme ne pregazi.

Godišnji odmor iskoristite za istraživanje naše ponude treninga za menadžere.

„Stanke su potrebne i između dviju faza u radu, da se čovjek na neki način oprosti od onoga što je prošlo i da se otvori onom novom što slijedi. Samo je tako moguće orijentirati se u svome bivstvovanju koje je čovjeku nužno za samoostvarenje, samo se tako živi svoju stvarnost u svoj njezinoj punini.“ (Geißler)

Puno je primjera menadžera, znanstvenika i umjetnika kojima se heureka trenutak pojavio baš za vrijeme besposličarenja. Oni su postigli sklad unutarnjega i vanjskoga u svom stvaralaštvu.

Dokolica je idealna za kreativce

Iako vam ruke i noge ništa ne rade, mozak na podsvjesnoj razini čini svoje i priprema vas za veliki trenutak, a da toga za vrijeme godišnjeg odmora možda i niste svjesni. Kršćanski filozof Aurelije Augustin isticao je komplementarnost rada i dokolice koristeći pojmove vita activa i vita contemplativa. Već se tada pojavila potreba za usklađenošću vremena rada i vremena kontemplacije radi obnavljanja čovjekova duha. Kako su tada govorili, u mirovanju obnavljaju se tjelesne snage i duh. Danas bismo rekli i um. Toma Akvinski toliko je cijenio umni rad da je intelektualno stvaralaštvo smatrao vrjednijim od fizičkog rada. U dokolici se rađa kreativnost jer se um oporavlja i čisti od suvišnih podataka kojima smo bili zatrpavani tijekom rada  na poslu. Punimo baterije i možemo razbistriti um.

Svojedobno je slavni Goethe pratitelju Eckermannu rekao: „Moj je savjet, stoga, ništa ne forsirati i sve neučinkovite dane i sate radije protratiti i prespavati nego u takvim danima htjeti nešto napraviti, čemu se poslije ne bismo mogli radovati.“

Ono što nas zaista može obradovati jest razmišljanje o osobnom i profesionalnom razvoju, s kojim možemo započeti već ujesen. Zato, dok ljeto traje, dobro je stvoriti viziju budućeg JA.

Dokolica nas potiče na razmišljanje o osobnom i profesionalnom razvoju

Dokolica nam pomaže da na mnoge probleme počinjemo gledati iz različitih kutova. To nam otvara vrata za rješavanje problema na inovativan način. Mentalni reset prava je blagodat godišnjeg odmora. Krećući ispočetka možete sagledati stvari objektivnije i kreativnije, ali i pružiti si šansu za novi profesionalni početak ili razvoj. Zamislite svoju karijernu putanju. Okrenite se iza sebe i pogledajte koliko ste postigli. Ima li na vašem sadašnjem radnom mjestu prostora za napredovanje ili je došlo vrijeme da se uskoro zahvalite na dosadašnjoj suradnji svom poslodavcu? Pruža li vam trenutačni posao dovoljno prostora za balans privatnog i poslovnog vremena? Želite li pokrenuti svoj vlastiti biznis? Privlači vas posao poslovnog coacha jer mislite da biste mogli svojim iskustvom i znanjem pomoći mladim menadžerima da što bezbolnije zaplove u svijet vođenja korporacija?  Godišnji odmor idealno je vrijeme da razmislite o svojoj profesionalnoj budućnosti.

Uz LQ možete započeti novu karijeru ili ojačati sadašnju poziciju u tvrtki.

Practitioner Diploma in Executive Coaching

Practitioner Diploma in Executive Coaching certificirano je podučavanje raznih coaching metoda kroz praktične vježbe i profesionalne povratne informacije. Postižu se odlični rezultati jer omogućuje da se stečeno znanje i vještine odmah primjenjuju na radnom mjestu. Ako ste individualac koji želi razvijati svoj vlastiti put, tim više je ovaj program baš kao stvoren za vas. Fokusira se na etičke standarde i profesionalnost u coachingu te pomaže polaznicima da sami razviju svoj stil coachinga koji im najviše odgovara.

Napredujte u karijeri uz podršku iskusnih LQ coacheva i vodećih edukacijskih institucija za Executive Coaching – Academy of Executive Coaching, a to su Association for Coaching, European Mentoring and Coaching Council i International Coaching Federation.

Nakon završenog programa, slijedi integracija coachinga u vlastitu poslovnu praksu ili u organizacijsku kulturu. Poželite li nakon uspješne integracije svog coachinga za pojedince usavršavati se i dalje, preporučujemo vam Team Coaching Fundamentals, trening za coaching timova. Tako ćete biti kompletan business coach.

S nama ćete naučiti razvijati međuljudske vještine, uspostaviti i održavati čvrste profesionalne odnose, koristiti coaching tehnike koje poboljšavaju komunikaciju i vode k ostvarenju poslovnih ciljeva, biti dobar lider koji mnogo bolje upravlja timom. Na kraju vas čeka Certifikat AoEC Practitioner Diploma in Executive Coaching prema programu Academy of Executive Coaching iz Londona, a skupljate i vrijedne bodove za stalno profesionalno obrazovanje pri International Coach Federation (ICF) ‒ Level 1 i European Mentoring and Coaching Council (EMCC).

Startamo 22. listopada 2025., a završavamo s posljednjim (četvrtim) modulom 12. veljače 2026. Imate dovoljno vremena na godišnjem odmoru istražiti naš program i kontaktirati nas radi dodatnih pojašnjenja te rezervacije svog mjesta u svijetu profesionalnog coachinga.

Iskoristite slobodno vrijeme za osobni i profesionalni rast. To je najbolje što možete učiniti za sebe.

Autor: LQ